Prilike za međunarodna iskustva mladih ljudi u Hrvatskoj prečesto su ograničene zbog njihovih financijskih mogućnosti, zbog čega plaćena stažiranja mnogima zvuče vrlo privlačno. Šansu za takvo stažiranje u Europskom parlamentu zato treba iskoristiti.
Upravo ovih dana traju prijave za stažiranje u sljedećoj godini - posljednji dan u kojem zainteresirani mogu okušati sreću je 15. listopada. Mladi iz cijele Europe u tom će razdoblju ispunjavati prijave i natjecati se za poželjna mjesta stažista - pet mjeseci plaćenog iskustva u Europskom parlamentu sljedeće godine - i to od početka ožujka pa do kraja srpnja. Svrha je tih stažiranja omogućiti osobama koje imaju visoku stručnu spremu da prošire znanja stečena na studiju te da se upoznaju s aktivnostima Europske unije, konkretnije Europskog parlamenta. Tako diplomci, odnosno, minimalno prvostupnici; moraju zadovoljavati samo nekoliko uvjeta - biti punoljetni, državljani EU, odlično poznavati jedan od službenih jezika Unije (dakle bilo koji od jezika kojima se govori u Uniji, uključujući hrvatski) i ne smiju imati prethodno odrađen staž ili rad na teret proračuna Europske unije. Važno je naglasiti da za prijavu ne postoji gornja dobna granica, tj. mogu se prijaviti i oni koji su davno završili fakultet.
Velika konkurencija Financijski uvjeti stažiranja takvi su da mnogima u Hrvatskoj zvuče predobro da bi bili istiniti - stipendija od oko 1200 eura mjesečno, koja može biti i malo veća jer se prilagođava životnim troškovima zemlje u kojoj osoba stažira. Troškove zdravstvenog osiguranja pokriva Europski parlament, a stažisti koji su u braku ili imaju djecu imaju pravo na dodatnih 240 eura mjesečno. Kad se uzme u obzir da se u Bruxellesu ili Luksemburgu smještaj može naći već po ‘zagrebačkim’ cijenama od 300 eura, mnogima privremeno stažiranje zvuči itekako privlačno. Pa o kakvom je to onda stažiranju riječ? Stažiranje u Europskom parlamentu, jedinom izravno izabranom tijelu Europske unije, pokriveno je sredstvima iz zaklade Robert Schuman. Zaklada je prigodno nazvana po državniku koji je odigrao ključnu ulogu u izgradnji poslijeratne Europe te transatlantskih integracija, a kao i u većini sličnih programa prilično je teško izboriti se za mjesto. Protekle godine za stažiranje se prijavilo 8465 kandidata, a primljen je 431. To znači da se za svako mjesto natjecalo 20 kandidata. Važno je znati da je stažiranje ograničeno na pet mjeseci i taj se rok ne može produljiti. Nema načina da se dobrim radom ili zalaganjem osigura trajno radno mjesto jer se stalni poslovi dobivaju kompliciranijom procedurom, preko EPSO-a (European personel selection office - Europski ured za selekciju kadrova). Naravno, nije sve ni tako crno-bijelo jer postoji mogućnost da stažist odradi sjajan posao, poslije uspješno prođe selekcijski proces EPSO-a i onda ga bivši šef i zaposli - na što ciljaju ambiciozni stažisti. Ali jednostavna varijanta prema kojoj netko dođe stažirati pa ostane raditi jednostavno nije moguća.
Unaprijed odabrani odjeli Ta vrsta stažiranja dijeli se na dva osnovna tipa - opći i novinarski smjer. Kandidati za opći smjer mogu biti iz bilo koje struke, a oni za stipendije novinarskog smjera moraju dokazati profesionalno iskustvo na temelju objavljenih radova, članstva u udruzi novinara ili pak stečene kvalifikacije u novinarstvu. Prijave za stažiranje predaju se isključivo putem elektroničkog obrasca koji je dostupan na internetskim stranicama Europskog parlamenta. Preporučuje se da se prijava ne ispunjava pred kraj roka jer postoji opasnost da zbog velikog opterećenja stranice bude tehničkih problema. Kandidati već u toj prijavi specificiraju u koja bi dva odjela voljeli stažirati, najčešće u onima koji imaju veze s područjem njihova obrazovanja. Osim u odjelima parlamenta u Bruxellesu i Luksemburgu, kandidati se mogu prijaviti i za rad u nekom od informacijskih ureda Europskog parlamenta u nekoj od zemalja članica EU, ali u tom slučaju trebaju govoriti jezik te zemlje. Proces odabira snažno je povezan s tim izborom jer se prijave kandidata šalju samo u ona dva odjela za koja su iskazali zanimanje. Tako odjeli koji žele primiti stažiste biraju među onima koji baš ondje žele raditi.Dakle, pri podnošenju prijave pametno je odabrati glavne uprave koje odgovaraju profilu kandidata pa je dobro prije proučiti stranice Glavnog tajništva Europskog parlamenta. Iako se možda čini da bi bilo dobro prijaviti se u ‘manje popularne’ odjele i tako si povećati šanse, u materijalima Europskog parlamenta stoji da to baš i ne funkcionira jer manji odjeli primaju mnogo manje stažista. Na službenim stranicama stoji da izbor stažista ovisi o tome kakvo je profesionalno iskustvo potrebno za obavljanje poslova u nekom odjelu - pa je točne kriterije prema kojima se stažisti biraju teško odrediti. U situaciji kad sve više zabrinjava broj nezaposlenih mladih u Europi, u čemu je Hrvatska na neslavnom trećemu mjestu, očekuje se da će mnogi iz raznih zemalja pokušati iskoristiti tu priliku i javljati se neovisno o tome imaju li profesionalnog iskustva.
Bolji izgledi za Hrvate Ipak, s obzirom na to da je Hrvatska nova članica EU, postoji mogućnost da će koje mjesto više ipak otići u ruke hrvatskih kandidata. Naime, ne postoje liste s formalnim bodovanjima kandidata, već je riječ o procjenama kvalifikacija i vještina, a ako se radi o kandidatima s istim vještinama, nastoji se postići ‘ravnoteža - koliko to dopušta ograničeni broj mjesta - između muškaraca i žena i u pogledu geografskog podrijetla’.Oni koji se prijavljuju, nakon što to uspješno učine, dva-tri mjeseca prije početka stažiranja bit će informirani o tome jesu li odabrani, stavljeni na listu čekanja ili su pak bili neuspješni. Dakle, rezultat vjerojatno neće znati prije prosinca. Odabrani stažisti tad će trebati poslati dokumentaciju i potvrditi da su još zainteresirani (ako nisu, oslobađaju se mjesta za kandidate s liste čekanja).