Kupci su zasićeni velikim trgovačkim centrima, okreću se, radi uštede vremena, malim trgovinama u susjedstvu. Stoga se veliki trgovci, veleprodajni lanci i proizvođači sve više okreću partnerstvima s malim trgovcima u kojima vide svoje niše za plasman proizvoda.
To bi bili neki od zaključaka današnje konferencije Aktualna problematika trgovaca-obrtnika koja se u sklopu 54. Međunarodnog obrtničkog sajma održala na Zagrebačkom velesajmu. Na konferenciji su govorili predstavnici privatnog trgovačkog sektora, predstavnici Vlade i interesnih udruženja te ekonomskih institucija.
Tema prvog dijela konferencije bila je suradnja velikih i malih, logistika i sljedivost proizvoda u trgovini, u kojem je Dinko Crkvenac, direktor Sektora upravljanja zalihama Konzuma istaknuo kako se danas vodi žestoka bitka na polju nabave koja postaje osnova uspješnosti poslovanja, bilo da se radi o partnerstvu s malim lokalnim dobavljačima ili pak velikim multinacionalnim kompanijama od kojih Agrokor uvozi svoje proizvode.
- Traže se modaliteti suradnje na nivou opskrbnog lanca, proizvodnji i kreiranju posebnih akcija te planiranju zaliha koje iznose milijardu kuna. Konzum surađuje s timom matematičara koji rade buduće projekcije potražnje kupaca kako bi se napravile čim veće uštede. Agrokor je u logistiku, posebno infrastrukturu u zadnje dvije godine uložio milijardu kuna, a tu su još dodatna ulaganja u tehnologiju u veleprodaji i u promjene pri procu rada, izjavio je Crkvenac. Istaknuo je i neke svjetske trendove. Udio centralne distribucije u svjetskoj maloprodaji iznosi između 90 i 95 posto, dok je u Hrvatskoj 62 posto. Do sada je cilj bila konsolidacija, veliki trgovci kupovali su male, dok taj proces sada stagnira i veliki su orijentirani na partnerske odnose s malima i na HoReCa kanal, s obzirom da im je 50 posto dobiti vezano za špicu sezone.
Važna tema konferencija bila je i opskrba slabo naseljenih mjesta, naročito otoka, gdje mali trgovci igraju veliku ulogu. U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine zatvoreno 992 trgovačke radnje i zatvoreno četiri tisuće radnih mjesta, tako da ih je sada ostalo 14 tisuća, kojima je trgovina osnovna djelatnost.Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a istaknuo je neke zanimljive podatke o sektoru u regiji i Hrvatskoj pa je tako rečeno da 75 posto tržišta trgovine drži deset vodećih trgovačkih lanaca te da hiper i supermarketi zauzimaju 70 posto tržišta. - Uskoro ćemo imati preko 300 četvornih metara prodajnog prostora na tisuću stanovnika, čime daleko premašujemo europski prosjek, a imamo i 27 posto više trgovina od prosjeka EU. Prošle godine sektor je zabilježio 150 milijuna kuna gubitaka. Potrošnja je nekad bila glavna poluga hrvatskog BDP-a, no vanjski izvori su presušili i sada tu polugu mora zamijeniti proizvodnja. Hrvatska trgovina najviše će se veseliti hrvatskoj proizvodnji i izvozu, zaključio je Vukelić, dodajući da bi se u sektor male trgovine mogao, kao i kod taksista, uvesti model koncesija.
Srpski model ograničavanja marži Početkom godine Srbija je donijela Uredbu kojom se ograničava najviša ukupna stopa marže na robu od vitalnog značaja za život i zdravlje ljudi i ona vrijedi do lipnja ove godine. Najviša marža smije iznositi deset posto. Ono što je zanimljivo je da su se u toj uredbi našli pšenično brašno, ulje, kravlje mlijeko, jogurt, šećer, mesni i riblji proizvodi. S obzirom na nadolazeće izbore u Srbiji, pretpostavlja se da se radi o popularnoj mjeri kojom će se dobivati bodovi na izborima.