Veleučilišta VERN‘ surađuje s nizom gospodarskih subjekata, tvrtki i institucija, ali i organizacijama civilnog društva i to prvenstveno na području aktivnosti studenata, razvoja studijskih programa, istraživanja i razvoja te stručnih i znanstvenih skupova. Dekan Vlatko Cvrtila ispričao nam je o aktivnostima kojima povezuju znanost i gospodarstvo.
Koje ste sve projekte/inicijative pokrenuli, usmjerene na povezivanje znanosti i gospodarstva?
- Najopsežniji projekt u kojem smo izravno povezali gospodarstvo, odnosno potrebe gospodarstva s visokim obrazovanjem je osmišljavanje preddiplomskog studija Poduzetništvo u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. Taj je projekt bio financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda kroz program dodjele bespovratnih sredstava „Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“. VERN‘ je bio nositelj projekta, a provodili smo u suradnji s partnerskim institucijama Vaasa University of Applied Science iz Finske te Udrugom bivših učenika ŠPUD-a Zagreb (UBU). Od ožujka ove godine dinamizirane su i aktivnosti VERN‘ovog Centra za istraživanje tržišta, jednog od naših centara za razvoj kompetencija. Glavna zadaća Centra je provedba projekata istraživanja tržišta za potrebe tvrtki-članica te razvoj kompetencija, odnosno primjenjivih znanja i vještina potrebnih za istraživanje tržišta, među studentima VERN‘ovih preddiplomskih i diplomskih studija – kroz savjetovanje, nadzor, stručnu pomoć i profesionalnu podršku pri provedbi projekata ili izradi studentskih radova.
Koji su benefiti i rezultati tih projekata?
- Projektom osmišljavanja novog studija, na kojem smo surađivali i s tržištem te poslodavcima i organizacijama u segmentu dizajna i umjetnosti, definirani su dokumenti koji su osnova novog studija. Ti su dokumenti izrađeni prema metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira (HKO), dakle prema točno zadanima smjernicama, kako bi studij buduće studente najbolje pripremao za tržište rada. U radnoj grupi koja je radila na novom nastavnom planu i programu nalazili su se stručnjaci (dizajneri) iz akademskog i poslovnog sektora te poslovni ljudi koji su vlasnici tvrtki koje zapošljavaju dizajnere. Ovakvim pristupom i vrlo intenzivnim radom dobili smo neprocjenjive uvide u obrazovne i poslovne potrebe u tome području. Iskustva iz tog projekta dovela su nas do implementacije novih nastavnih rješenja koja izravno povezuju nastavu i poslovnu praksu. Uz Centar za istraživanje tržišta gdje studenti razvijaju svoja znanja i kompetencije radom na istraživačkim projektima za potrebe tvrtki-članica iz gospodarstva, u VERN‘ovom eko sustavu djeluje i VERN‘ startup inkubator. Startup timovi koji su uključeni u inkubacijski program surađuju s gospodarskim subjektima i potrošačima na razvoju svojih projekata, a neki od njih su već iskoračili na tržište i započeli poslovati.
Tko su vam ključni partneri iz gospodarstva?
- Surađujemo s nekim od najuspješnijih kompanija koje posluju u Hrvatskoj poput Hrvatskog telekoma, Podravke, PBZ Carda, Coca-Cole HBC Hrvatska, Hypo Alpe-Adria banke, Sense consultinga, A.T. Kearneya, itd.
Kako ocjenjujete trenutačnu obrazovnu politiku Hrvatske? Što Hrvatskoj nedostaje da još jače poveže znanost i gospodarstvo?
- Nužno je poticati međusobnu suradnju i dijalog između visokog obrazovanja i gospodarstva jer u suprotnom svatko vozi svojom stranom ulice što nije prihvatljivo ni za obrazovni, niti za poslovni sektor. Država bi, kao glavni kreator i regulator obrazovne i gospodarske politike, trebala poticati tu suradnju, ali i stvoriti pretpostavke za autonomno djelovanje onim institucijama koje žele razviti nove obrazovne modele u kojima je više prisutna praktična nastava. Takvu nastavu uobičajeno razvijaju stručni studiji. Međutim, oni se još uvijek u Hrvatskoj ne percipiraju kao dio obrazovnog sustava koji može podnijeti veći teret od sveučilišnih studija u trajnijem povezivanju akademskog obrazovanja i poslovnog sektora. Trenutačno, zbog nedovoljnog praćenja tržišta rada i budućih trendova, studijski programi (utemeljeni na prevladavanju teorije u nastavi) i dalje obrazuju brojne studente koji ne stječu tražena znanja i vještine potrebne na prvom radnom mjestu, što dovodi do stvaranja teško zapošljive i nekonkurentne radne snage. Pored toga, sveučilišni studiji daju punu kvalifikaciju tek nakon pet ili više godina studija, dok stručni to čine već nakon tri godine preddiplomske razine.
Kako to druge zemlje rade?
- U europskom prostoru visokog obrazovanja postoje različiti primjeri i prakse. Za usporedbu možemo uzeti stručne studije u Njemačkoj koji povezuju teoriju i praksu na način da se nastavni proces i stjecanje kompetencija odvijaju na dva mjesta: u učionici, ali i na radnom mjestu i to gotovo u istom omjeru. Najveći broj onih koji su pronašli prvi posao u kratkom vremenu nakon završetka studija, učinili su to upravo na mjestu gdje su pohađali praksu i gdje su poslodavci imali priliku upoznati ih i provjeriti njihove ljudske i stručne kvalitete. Veleučilište VERN‘ kroz različite asocijacije, bilateralne suradnje i istraživanja, vrlo intenzivno prati najbolje međunarodne prakse, te radimo na implementaciji novih modela povezivanja teorijske i praktične nastave koji, u europskom prostoru visokog obrazovanja, daju najbolje rezultate.