Žestoka rasprava razvila se nakon uvodnog dijela Okruglog stola na temu ‘Popularizacija znanosti - zašto je Hrvatska treba?‘ održanog jučer na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
Sudjelovali su znanstvenici, gospodarstvenici, PR stručnjaci i prvi put javnost.
Naime, na pitanja postavljena putem društvenih mreža odgovarali su sudionici: dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, dr. sc. Ivanka Jerić, znanstvenica s IRB, dr. sc. Dunja Potočnik, sociologinja, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i voditeljica Centra za društvena istraživanja i razvoj javnih politika u Institutu sinergije znanosti i društva u Čakovcu, Robert Firmhofer, direktor KOPERNIK znanstvenog centra iz Varšave i predsjednik Europske mreže znanstvenih centara i muzeja, poduzetnik Saša Cvetojević, PR stručnjakinja Zrinka Makovac te Marko Košiček, znanstveni novak na IRB i voditelj Ljetne škole znanosti u Višnjanu. Okrugli stol organizirali su Institut Ruđer Bošković i organizacijski tim projekta ZEZ Centar zajedno s partnerima HGK, Institutom sinergije znanosti i društva te Udrugom Profesor Baltazar, a pokrovitelji su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu.
Cilj je bio otvoriti raspravu o ulozi programa i projekata popularizacije znanosti u unaprjeđivanju percepcije znanosti kao društveno iznimno korisne djelatnosti i naglasiti važnost povezivanja znanosti i gospodarstva. Tijekom pozdravnog govora dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB, podsjetio je ne već tradicionalnu manifestaciju ‘Dani Ruđera‘ koja će se održati od 18.-20. travnja 2013. i biti otvorena za javnost, te najavio osnivanje Znanstvenog parka na IRB, po ugledu na ‘Kopernik‘ u Poljskoj koji godišnje posjeti milijun ljudi.
-Važno je naglasiti da je popularizacija znanosti prva stepenica prema konkurentnosti, odnosno razvoju gospodarstva i društva u cjelini. To je prirodan proces. Podupiranje programa i projekta popularizacije znanosti, posebno onih usmjerenh na mlade, a koji sustavno kroz neprekidnu interakciju njihovu prvotnu znatiželju i interes uspijevaju pretvoriti u ljubav prema pozivu u znanosti, omogućuju da se već u najranijoj dobi djeca ‘zaljube‘ u znanost i istraživanje, te odluče školovanje nastaviti kao inženjeri, istraživači ili znanstvenici koji razvijaju inovacije, a tvrtke počinju shvaćati što znači ulaganje u istraživanje i razvoj. I krug se zatvara – istaknuo je dr. sc. Antičić.
Nazočne su pozdravili i gradonačelnik Milan Bandić te dr. sc. Saša Zelenika, dok je dr. sc. Dunja Potočnik objasnila da popularizaciju znanosti treba ponajprije usmjeriti na najmlađe, odnosno znanost približiti djeci u dobi od deset do četrnaest godina. Iako je najviše zamjerki bilo upućeno medijima koji odbijaju promovirati znanost, dr. sc. Ivanka Jerić naglasila je da su znanstvenici ‘zatvoreni‘ za javnost i da se osim istraživanjem trebaju baviti i promocijom znanosti, odnosno otvoriti se javnosti osobno ili posredstvom PR stručnjaka. Robert Firmhofer je objasnio kako znanost promoviraju u svijetu, te da bi umjesto sponzorstva bilo pametnije i isplativije tražiti od gospodarstvenika partnerstvo u projektima.
Poduzetnik Cvetojević drži da se u hrvatskoj znanosti novac precipira kao nešto ružno, ali poduzetnike zanima profit i uvjeren je da Hrvatska može postati zemlja znanja koje se, u sinergiji poduzetnika i znanstvenika, može komercijalizirati. Iako se sudionici rasprave o mnogo čemu nisu usuglasili, zaključak je ipak bio jednoglasan, a glasi - ulaganje u znanost imperativ za gospodarski napredak Hrvatske. Dr. sc. Zelenika je istaknuo da sustav obrazovanja nije pratio promjene u gospodarstvu i da treba dati više važnosti određenim strukama na hrvatskom tržištu rada koje će uskoro postati dio Europske unije. Popularizacijom znanosti, ponajprije prirodnih znanosti, podiže se svijest javnosti o potrebi ulaganja u znanost. Primjerice, u SAD je zanimanje znanstvenik najprestižnije i čak 80 posto američkih roditelja želi da im djeca budu znanstvenici. Dok se u Hrvatskoj, koja ima iznimno uspješne znanstvenike na svjetskoj razini, vrlo mali broj studenata odlučuje za znanost. Zaključak je da je nužno aktivirati sve sastavnice društva da bi hrvatska znanost dobila status kakav ima u razvijenim zemljama svijeta.