U Preporodnoj dvorani HAZU u subotu je svečano otvoren Drugi Nacionalni forum ‘Demografija – uvjet hrvatske budućnosti‘, koji organizira Udruga Nacionalni forum.
Ovaj je događaj okupio osam stručnjaka s različitih područja, koji će svojim ekspertnim izlaganjima analizirati aktualnu demografsku situaciju kroz aspekte populacijske politike, imigracije i emigracije stanovništva iz Republike Hrvatske, te ponuditi moguća rješenja za prevladavajuće probleme.Forum je započeo uvodnim slovom akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nakon njega okupljenima se obratio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji je dao svoju potporu ovoj inicijativi organizatorima je čestitao na odabiru teme demografije koja je od strateškog značaja za zemlju.- Pred nama su dvije velike zadaće, a to je rad na pronatalitetnoj politici te osmišljavanje politike koja će privući strane građane. Vrijeme uskogrudnosti je prošlo, Hrvatska ima dovoljno snage i kapaciteta da prihvati mlade intelektualce koji će sasvim sigurno doprinijeti razvoju pronatalitetne politike Hrvatske - kazao je na kraju govora Josipović.Forum je obuhvatio četiri tematska bloka: Demografska slika Hrvatske, Bosna i Hercegovina i hrvatsko iseljeništvo kao demografski rezervoar, Hrvatska kao zemlja (ne)znanja i (ne)mogućnosti i Hrvatska kao Florida Europe.Ključnu ulogu žene u demografskim kretanjima naglasila je prof.dr.sc. Smiljana Leinert-Novosel. - U Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina postoje dva oprečna koncepta vezana uz društveni položaj žena. Prvi je tradicionalan koji žene vidi prvenstveno u funkciji obitelji ili eventualno uključene u proces rada na manje važnim pozicijama, a drugi, moderni, pristaje uz odabir vlastitog životnog puta uz poštivanje vrijednosti ravnopravnosti i osiguravanja jednakih mogućnosti osobama oba spola - istaknula je Leinert-Novosel.
Predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić ocijenio je kako je hrvatska društvena, ekonomska i razvojna platforma održiva sa sedam milijuna stanovnika, što je brojka koja, po njegovom mišljenju, nije nedostižna. Hrvatska tu brojku neće dostići ukoliko ne poduzme konkretne korake u vidu osnivanja Nacionalnog vijeća i Fonda za utvrđivanje strategije nacionalne populacijske politike. U izradbi strategije trebaju se okupiti sve društvene snage - vlast, znanost, crkva, građanske inicijative, te udruge mladih i studenata, rekao je Gabrić.Poseban naglasak na skupu stavljen je i na hrvatsko iseljeništvu te stanovništvu BiH, kao svojevrsni ‘demografski rezervoar‘, a banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica upozorio je na činjenicu kako je egzodus Hrvata iz BiH negativno utjecao na demografsku sliku hrvatskog naroda na ovim prostorima. Biskup Komarica posebice je upozorio kako bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su jedan od konstitutivnih naroda u BiH, prijeti opasnost da u BiH postanu nacionalna manjina.Osvrćući se na dugoročne demografske procese u Hrvatskoj, koji su izazov za 21. stoljeće, akademkinja Alica Wertheimer koja dugi niz godina upozorava na alarmantne pokazatelje demografskih kretanja, kazala je kako se u razdoblju do 2050. godine očekuje novi val ekonomske emigracije zbog porasta nezaposlenosti. Stoga je, ističe, potrebna hitna stabilna i eksplicitna populacijska politika koja bi bila tretirana kao dio politike razvoja. Pad životnog standarda glavni je razlog sve manjeg broja djece u obiteljima tranzicijskih zemalja i naprednog svijeta, rečeno je na skupu.Posljedice gospodarske krize na demografskoj slici Hrvatske bit će vidljive nakon određenog vremena, te je upravo zato potrebno proaktivno djelovati i ponuditi konkretne mjere i rješenja, kako bi se suzbile negativne promjene na demografskoj strukturi Hrvatske, upozorili su stručnjaci. Pitanje demografije ključno je za daljnji razvoj Hrvatske, a kvalitetna pronatalitetna politika nužna je, jer ukoliko se nastave negativni trendovi u idućim desetljećima hrvatsko će društvo sve više starjeti i gubiti radno aktivno stanovništvo, što će imati izravne posljedice na gospodarski razvoj, zaključeno je.Sudionici skupa složili su se kako je za zaustavljanje negativnih demografskih trendova potreban konsenzus svih društvenih struktura u Hrvatskoj, a hrvatska populacijska politika više nije samo demografsko pitanje već strateško pitanje od nacionalne važnosti.