Hrvatska odvjetnička komora, na čelu sa Robertom Travašem, negativnim je ocijenila nacrt prijedloga izmjena i dopuna postojećeg Zakona o parničnom postupku, kojim bi se redovna revizija postupaka pred Vrhovnim sudom RH ukinula.
“ Ukidanjem redovne revizije trebalo bi se smanjiti broj predmeta o kojima odlučuje Vrhovni sud RH. Međutim, takvom odlukom slabi se pravna sigurnost građana i smanjuje njihovo povjerenje u pravosuđe”, uvjeren je Travaš.
Naime, radna skupina Ministarstva pravosuđa, koja je na nacrtu novog Zakona o parničnom postupku počela raditi još za mandata bivšeg ministra, redovnu je reviziju odlučila ukinuti, a kao pravni lijek, nakon drugostupanjske presude, Vrhovnom sudu u zadaću ostaviti izvanrednu reviziju.
“Zakon bi trebao biti kvalitetno napisan, bez obzira tko je ministar. Revizija je jedna od važnijih stvari oko kojih trebamo svi biti suglasni. Vodimo li se za primjerom drugih zemalja, iskustva, primjerice, naših kolega iz Slovenije, kažu kako je ukidanje redovne revizije imalo negativan učinak”, dodao je Travaš.
Isti stav imaju i brojni pravni stručnjaci, koji su podržali stav HOK-a, među kojima i odvjetnik Boris Porobija.
U praksi, pojasnio je, najveći problem predstavlja činjenica da prvostupanjski, drugostupanjski i Vrhovni sud ne objavljuju presedane, a obrazloženja presuda nisu dovoljno detaljna. Naveo je primjer iz prakse:
“Teret istraživanja sudske prakse tako pada na stranke i odvjetnike. Mi moramo objašnjavati koje su presedane donosili sudovi. Primjerice, kada bi se prvostupanjski i drugostupanjsku sudovi pozvali na presedane, odvjetnici bi mogli reći svojoj stranci: “Pozvali su se na dva konkretna presedana, mislim kako nećemo ili hoćemo moći proći na reviziji.” Kako obrazloženja nisu dovoljno precizna većina stranaka ipak ide na revizije. Na taj način, relativno skromne i nedovoljno obrazložene presude prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova ostaju glavnim razlogom gomilanja dubioza iz prošlosti”, dao je uvid u praksu i problem Porobija.
Spornim smatraju i način na koji bi se na Vrhovnom sudu odlučivalo da li je izvanredna revizija dopuštena. Smatraju kako za takvu odluku nije potrebno peteročlano vijeće, kako se predlaže radna skupina Ministarstva, a nakon čega ponovno valja odlučivati ima li osnove za pokretanjem ovog pravnog postupka.
“Pitanje preopterećenosti Vrhovnog suda možemo riješiti na način da se poveća broj savjetnika ili uvede financijski stimulans. Na taj način vrlo se jednostavno može riješiti broj zaostalih predmeta”, rekao je Mihajlo Dika s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ocjenivši prijedlog ukidanja redovne revizije radikalnim.
Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Eduard Kunštek, ukazao je na još jedan problem. Smatra kako će takva odluka rezultirati preusmjeravanjem takvih predmeta, predmeta u kojima bi Vrhovni sud odbio izvanrednu reviziju, prema Ustavnom sudu.
Naime, u praksi, ako Vrhovni sud, bez da detaljnog obrazloženja, odbije postupak revizije, stranke mogu, odmah nakon pravomoćnosti presude, tražiti ocjenu ustavnosti postupka.
“Ovakvom odlukom strankama se onemogućava pristup Vrhovnom sudu, a revizija postaje privilegij. Stajalište Utavnog suda još ne znamo, ali lako moguće da Ustavni sud zaključi kako to nije njihov posao.”, rekao je Kunštek.
Zbog kompleksnosti ovog pitanja i brojnih implikacija koje bi imala odluka o ukidanju postupka redovne revizije pri Vrhovnom sudu, HOK je odlučio organizirati okrugli stol, nakon kojega će uputiti zaključke i prijedloge rješenja, nadležnom ministarstvu i radnoj skupini , na uvid.