HDZ-ov šef sramežljivije i nova predsjednica izravnije na stranačkom su skupu spominjali potrebu političkoga konsenzusa. Istražili smo koje bi trebale biti ključne točke strateškog dogovora dviju najvećih stranaka iako smo svjesni malih mogućnosti za ostvarenje takva konsenzusa.
Donosimo deset točaka konsenzusa koji predlažemo, a cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.
1. Fiskalna konsolidacija
U šest godina recesije zahtjevi za smanjenje proračunskih rashoda porasli su na 20 posto (oko 24 milijarde kuna). U Ustav treba ugraditi zabranu zaduživanja iznad propisane granice.
2. Reindustrijalizacija
Trebaju nam suvremene tehnologije jer industrija čini osamdeset posto izvoza; jedno radno mjesto u njoj stvara do dva nova. Industrijska proizvodnja mjesecima raste, pokazujući tako otpornost na krizu.
3. Javna poduzeća
Iz najvećih legla korupcije treba izbaciti političko kadroviranje, zaposliti menadžere, reformirati poslovanje (što podrazumijeva i otpuštanja) i privatizirati poduzeća koja nisu nacionalno važna.
4. Porezni sustav
Porezno opterećenje prebaciti s rada i dohotka na imovinu te smanjiti ukupnu visinu opterećenja poslodavcima (to podrazumijeva i konačni obračun s parafiskalnim nametima).
5. Tržište rada
Olakšati zapošljavanje i otpuštanje, liberalizirati radno vrijeme i omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca – radi rasta zaposlenosti.
6. Teritorijalni ustroj
Broj jedinica lokalne samouprave vratiti na predratnu razinu (pet puta manje), pri čemu se trebaju konsenzusom uskladiti i kriteriji ukidanja.
7. Zdravstveni sustav
Izraditi strategiju zdravstvenog sektora, restrukturirati ga, što uključuje, među ostalim, novo definiranje osnovnog paketa zdravstvene zaštite i racionaliziranje zdravstvene infrastrukture.
8. Mirovinski sustav
Broj umirovljenika i broj zaposlenih gotovo su izjednačeni (1 : 1,06). Dio umirovljenika (oni ispod starosne dobi za mirovinu) treba vratiti na tržište rada i penalizirati svaki raniji odlazak u mirovinu.
9. Pravosuđe
Osnivanjem specijaliziranih sudova i smanjivanjem troškova ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su presudni za funkcioniranje gospodarstva, poput prisilne naplate, stečajeva i likvidacije.
10. Izdvajanje za obrazovanje i znanost
U obrazovanje, znanost i istraživanje izdvajamo oko četiri posto BDP-a, trebalo bi dvostruko više, koliko izdvajaju Danska, Finska, Švedska, Norveška itd., zbog čega su konkurentne.