Investitori su ‘otkantali‘ hrvatsko izdanje obveznica. Kako je priopćilo Ministarstvo financija, delegacija Ministarstva i Hrvatske narodne banke „ovaj je tjedan obavila niz vrlo uspješnih sastanaka s investitorima u Njemačkoj i Londonu. Prezentirani su osnovni makroekonomski pokazatelji i rastući trendovi u gospodarstvu, program reformi, te fiskalna i monetarna politika.“
- Reakcija investitora je bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće – stoji u vrlo šturom priopćenju ministarstva.
Prevedeno, to znači da inozemni ulagači ne žele kupovati hrvatske obveznice, barem ne po cijeni po kojoj ih mi nudimo. Razlog? Vrlo jednostavan – politička nestabilnost, nitko ne zna što će biti s ovom Vladom, hoće li opstati idućih tjedana ili ne.
- Bilo je doista hrabro od ove Vlade nastaviti s road showom u aktualnoj političkoj situaciji. Vrlo vjerojatno je interes investitora bio skroman, što se u konačnici i reflektiralo na cijenu zaduženja. Dakle road swoh predstavlja „prodaju“ nekakvih ciljeva Vlade i reformi. Jasno je, s obzirom na političku situaciju i kada je ugrožena opstojnost Vlade , da će investitori povjerovati da je Vlada spremna provesti reforme koje prikazuju i predlažu – kaže nam jedan makroekonomski stručnjak koji je htio ostati anoniman. Upozorava kako niti jedna vlada na odlasku ne izdaje nove vrijednosne papire jer investitori ne znaju kojim će smjerom ići gospodarska politika. A ne zna se je li ova Vlada na odlasku ili ne.
- Budu li prijevremeni izbori iluzorno je očekivati novo zaduženje. Vjerojatno će se to suptituirati s domaćim izdanjem – kaže naš sugovornik.
No nije sve tako crno. Čak štoviše, ovo je prilika i dobra vijest, kaže profesor Ljubo Jurčić bez imalo sarkazma.
- Hrvatska ima svoj novac. Jedna od pravih reformni koja se treba i mora napraviti je refinanciranje države s međunarodnog na domaće tržište. Mogu se izdati obveznice, kunske s kamatom od 2 posto kod domaćih banaka. Time se rješavamo utega vanjskog duga – kaže Jurčić.
Iako, kaže, ova vijest izgleda politički ružno, u suštini je prilika. – Trebaju se sada Ministarstvo financija i HNB dogovoriti da se međunarodne obveze refinanciraju u kunske. Zato postoji novac. Da se koristi kada je potrebno. Zato kune postoje da se dugovi financiraju doma. Kada bi prešli na domaći dug, riješili bi se utega tečaja, vanjskih utjecaja na kamatne stope i tako dalje – zaključuje Jurčić koji tvrdi da bi banke zdušno financirale državu.