Većina hrvatske proizvodnje nije mnogo odmaknula od druge industrijske revolucije, a već bi trebala preskočiti u četvrtu.
Ipak, mnogo je domaćih tvrtki koje proizvodnju temelje isključivo na potpuno automatiziranim procesima, a to je velik korak prema uvođenju ‘borbenoga kompleta‘ poznatoga kao industrija 4.0. Promjene se u pravilu događaju u manjim tvrtkama koje posluju s inozemstvom ili pak u velikima jer one moraju stalno unapređivati proizvodnju i razvijati nove proizvode. Primjere industrije 4.0 u Hrvatskoj pronaći ćemo u industriji hrane i pića, staklarstvu, proizvodnji strojeva i proizvoda za specijalnu namjenu, robotiziranim pogonima, energetici. Postoji i mnogo inženjerskih tvrtki koje su široj javnosti potpuno nepoznate, a rade na najsloženijim proizvodnim sustavima diljem svijeta, piše u novom broju Lidera Matiulda Bačelić.
Ista autorica piše i o šibenskoj tranziciji. Donedavni simbol deindustrijalizacije i stagnacije preko noći se pretvara u hrvatski Bilbao. Za to su zaslužni pametna šibenska strategija i okupljanje ekipe mladih stručnjaka koji znaju izvući novac iz fondova EU. Najveći baskijski grad jedan je od najpoznatijih primjera urbane regeneracije. Nakon propasti teške industrije transformirao se u moderan grad koji razvoj temelji na kulturnom turizmu te kreativnim i čistim industrijama. Slična se priča posljednjih godina počela događati u Šibeniku, sve donedavno simbolu stagnacije, deindustrijalizacije i tranzicijskog nesnalaženja.
U novom broju Lidera Kata Pranić donosi priču o Vjencaslavu Hruški. Zbog nedostatka novca za ulaganje i nemogućnosti da dobije nov kredit jedan od najvećih slavonskih proizvođača autohtonoga kulena zaustavio je gradnju proizvodnog pogona u Kutjevu. Ipak, kaže, ne namjerava odustati.
Međimurska tvrtka kći američke multinacionalke postala je sjedište kompanijske divizije koja upravlja tvornicama u Engleskoj, Danskoj, Južnoafričkoj Republici i Kini. Priču o L&P Tehnologiji, tvrtki koja izvozi žičane jezgre za madrace u 30 država svijeta donosi Jasmina Trstenjak.
Je li za uspjeh potrebna strast? Težak i naporan rad? Upornost? S kim provodimo svoje vrijeme? Sve je to važno, no ipak nije dovoljno. Moramo poznavati i poslovne vještine, a presudan utjecaj ima mentalni sklop, odnosno način na koji razmišljamo, ono što si govorimo i u što vjerujemo. Upravo je to najjača snaga koju imamo, u novom broju Lidera piše Kristina Ercegović.
U bloku iz svijeta Vanja Figenwald donosi priču o američkim izborima 2016. godine. Dvije pojave obilježavaju bitku za kandidaturu za predsjedničke izbore sljedeće godine. Dvije moćne obitelji, Bush i Clinton, ističu kandidate iz obitelji, pa bi stolac u Bijeloj kući mogao prijeći s brata na brata ili s muža na ženu. S druge je strane očita i bitka za Latinoamerikance, što ne začuđuje kad se zna da su oko deset posto glasačkog tijela.