Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji blago je uvećana u kolovozu, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj s najvećim padom, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU uvećana je u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je bila smanjena za 1,3 posto, prema revidiranom podatku, izračunali su statističari.
Najviše je porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto na oba područja, nakon gotovo istog postotnog pada u prethodnom mjesecu. Blago je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju i kapitalnih proizvoda. Najviše je pak u kolovozu pala proizvodnja energije, za 0,9 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.
Hrvatska uz Mađarsku
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,1 posto. Slijede Slovačka i Litva s rastom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,7 posto.
Najviše se pak smanjila proizvodnja u mađarskoj industriji, za 2,4 posto u odnosu na srpanj.
Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu za 2,2 posto u odnosu na srpanj kada se smanjila za tri posto, prema revidiranom Eurostatovom podatku. U skupini je i Belgija gdje se proizvodnja smanjila za 1,8 posto. Eurostat ponovo nije raspolagao jedino podacima za Cipar.
Snažniji pad
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u kolovozu za 5,1 odnosno za 4,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.
Na oba područja najviše se smanjila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,2 posto u eurozoni i za 7,3 posto u EU.
Eurozona je bilježila i gotovo isti postotni pad proizvodnje kapitalnih proizvoda, a blizu je energetski sektor sa 6,3 posto manjom proizvodnjom. U EU smanjila se za 6,7 posto.
Najblaže je na području primjene zajedničke europske valute smanjena proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,5 posto. U EU zadržala se na razini prošlogodišnjeg kolovoza.
Trojka s dvoznamenkastim padom
Među zemljama EU-a čiji su podaci bili dostupni Eurostatu najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, od 27,3 posto. Dvoznamenkasti pad bilježile su i Slovenija i Estonija, za 12,3 odnosno 11,9 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,4 posto. U srpnju smanjila se 0,7 posto.
Gotovo isti postotni pad bilježila je u kolovozu i Njemačka, za 2,3 posto, a blizu je i Belgija s padom proizvodnje za 2,2 posto.
Najviše je pak na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Slovačkoj, za 4,7 posto. Slijede Danska i Malta s povećanjem proizvodnje za 3,5 odnosno tri posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.