Biznis i politika
StoryEditor

HUP: Ne čudi da pritisak na rast plaća seli iz privatnog u javni sektor. Zagovaramo manji državni aparat i veće plaće

12. Svibanj 2023.
Bijeli štrajk sudacafoto Shutterstock

HUP kontinuirano zagovara povećanje plaća svih radnika u Hrvatskoj. Rast ukupnih primanja u Hrvatskoj u 2022. godini je dosegao gotovo 10 posto, a u realnom sektoru ostvaren je još snažniji rast nerijetko od 15-20 posto.

U ovoj godini u HUP-u očekuju dodatni rast ukupnih primanja zaposlenih od oko 10 posto pa će ukupna primanja rasti brže u odnosu na godišnju stopu inflacije koju procjenjujemo na razini od 6,5 posto. Dvoznamenkasti rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenika članica HUP-a nastavlja se i u ovoj godini.

U tom smislu, na napetom domaćem tržištu rada gdje sve više kronično nedostaje radne snage ne iznenađuje nas kako se pritisak na rast plaća seli u javni sektor pogotovo u stručnim deficitarnim djelatnostima, stoji u HUP-ovoj analizi Fokus tjedna koju potpisuje njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.

U bijelom štrajku su, u nastojanju da izbore veće plaće, i suci. Najveće plaće u javnom sektoru i to za ključne pozicije su na razini plaća srednjeg menadžmenta u privatnom sektoru, što doprinosi odljevu kadrova u javnom sektoru, što je do prije nekoliko godina bilo nevjerojatno.

Bijeli štrajk sudaca donosi brojne probleme cijelom društvu, i poduzetništvu. U ovom trenutku nitko ne može otvoriti tvrtku i pokrenuti poslovnu aktivnost i to uoči turističke sezone. To može izazvati veliki gubitak prihoda, odnosno dobiti, propuštenih poslovnih prilika te ima negativan efekt na nacionalno gospodarstvo.

HUP snažno zagovara pravosudnu reformu, koja bi osigurala efikasno pravosuđe i pojačala kvalitetu treće grane vlasti. Takvo pravosuđe moguće je samo uz regrutiranje najkvalitetnijeg kadra kojeg se u sustav ne može privući bez adekvatnih plaća koje odgovaraju kompetenciji, znanju i aktivnosti zaposlenika.

Hrvatska udruga poslodavaca zagovara modernu, efikasnu i manju upravu s bolje plaćenim zaposlenicima. Da bi to postigli nužno je reformirati ogroman javni sektor, gdje jer broj zaposlenih prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), kada se u izračun uključe centralna država, sve tvrtke u državnom (su)vlasništvu, 576 jedinica lokalne samouprave, zavodi, agencije i ostale institucije još u 2021. godini premašio razinu od 500 tisuća.

Ukupna masa plaća je ogromna, ali pojedinačne neto plaće zaposlenika tog aparata su niske i nekonkurentne u odnosu na privatni sektor. Ovakvim pristupom niskih plaća naša će javna uprava dodatno gubiti na kvaliteti jer ne može konkurirati privatnom sektoru i uvjetima rada u njemu, zaključuju u analizi.

03. svibanj 2024 13:08