Kako bi se ‘uvelo reda‘ u zapošljavanje radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova postrožit će uvjete za izdavanje radnih dozvola, pojačat će nadzor poslodavaca koji te radnike zapošljavaju i agencija koje posreduju u tom procesu, a bit će strože i kontrole kvalifikacija stranih radnika. U Hrvatskoj je samo tijekom prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, stoga državna tijela, predstavnici sindikata i poslodavci rade na promjenama propisa Zakona o strancima.
Za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o izdavanju radnih dozvola za strance, MUP predlaže da poslodavci ispunjavaju dodatne uvjete. Primjerice, provjeravat će se uvjeti rada koje tvrtke nude te će se ograničiti se broj zahtjeva za dozvole po poslodavcu (ovisno o veličini i potrebama tvrtke). Ide se korak dalje i s provjerom dugovanja poslodavaca – od sada će se provjeravati podmirene obveze po osnovi svih javnih davanja (do sada je uvjet bio da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja). Jedan od prijedloga uvjeta jest i minimalan promet tvrtki od 10 tisuća eura mjesečno tijekom šest mjeseci te 15 tisuća eura prometa za fizičke osobe. Također, uvjet bi bio i da poslodavci imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika na puno radno vrijeme barem godinu dana (do sada je bilo najmanje šest mjeseci).
Nered među agencijama
No osim što MUP novim pravilima želi s jedne strane zaštititi strane radnike i omogućiti im sigurna radna mjesta, s druge strane MUP nastoji osigurati radnu snagu poslodavcima kojima ona zbilja treba, a to su najčešće poslodavci iz sektora građevine, turizma, ugostiteljstva, industrije, prometa i trgovine. Naime, kako doznajemo od ljudi upućenih u problem, u Hrvatskoj je posljednjih godina broj agencija za zapošljavanje stranih radnika buknuo – trenutno ih je prema nekim procjenama u Hrvatskoj oko 600.
Mnoge od njih, nažalost, ne posluju pošteno. Poslodavci ih angažiraju i plate da im dovedu strane radnike, a na kraju budu prevareni jer radnici ne dođu na dogovoreno radno mjesto već iskoriste ulazak u Schengen i odu u druge europske zemlje. Naposljetku najviše pati biznis; bilo je slučajeva kada zbog takve situacije s radnicima domaći ugostitelji nisu mogli otvoriti restoran na početku turističke sezone. Iz tog su razloga dodatne kontrole vrlo bitne, smatra Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje Gate2Solutions i portala Posao u turizmu, koja naglašava da poslodavci moraju provjeravati s kojim agencijama posluju.
– Takve agencije opstaju godinu dana i onda nestanu, ali rade nered među drugim agencijama. Tomu treba doskočiti. Mi koji to radimo isto želimo zaštitu jer oni rade nered na tržištu – kaže Kačar.
O istom problemu svjedoči i Marko Kisić, prodajni menadžer u agenciji za zapošljavanje Humble Hunters, ističući da će pooštravanjem kontrola mnoge takve agencije nestati.
– Doći će do zatvaranja velikog broja tih agencija jer velika većina njih neće moći ispuniti nove uvjete – rekao je Kisić, koji pozdravlja još jedan MUP-ov prijedlog, a to je produženje važenja radnih dozvola s jedne na tri godine te sezonskih dozvola sa šest na devet mjeseci.
Poslodavci protiv dodatne administracije
Taj prijedlog podržava i Hrvatska udruga poslodavaca, koja je zajedno s MUP-om radila na novom Zakonu o strancima. Kako je izjavila Irena Weber, direktorica HUP-a, produljenje trajanja radnih dozvola, za koje se nadaju da će se realizirati do ljeta, rasteretit će sustav samog izdavanja dozvola za rad.
– Pozdravljamo i korake koji bi trebali rezultirati ograničenjem zloupotrebe samog sustava i rada na crno. Već smo prije nekoliko godina podržavali ograničenje izdavanje dozvola agencijama za uvoz radne snage, pogotovo onima koje su tek osnovane, jer je to rezultiralo ogromnim brojem novih agencija koje nekontrolirano uvoze radnu snagu, a to ima negativne posljedice na samo tržište rada – dodala je Weber.
Međutim, HUP se protivi ograničenju davanja radnih dozvola unutar jedne godine po poslodavcu, ali i uvođenju zadužnice za poduzetnike.
– Smatramo da je uvođenje zadužnice koje bi poslodavac morao dati, a koja bi se aktivirala u slučaju da radnik ne počne raditi na tom radnom mjestu ili ako ga poslodavac ne zaposli ili privremeno otpusti, dodatno administrativno opterećenje. Često se dogodi da poslodavac nema utjecaja na samog radnika koji dolazi iz treće zemlje i dobije dozvolu za rad, međutim, on se ili ne pojavi ili nakon dva-tri dana ode u druge zemlje. To nijedan poslodavac ne može kontrolirati i mislimo da nije fer ni provedivo da se u tom slučaju aktivira zadužnica. S jedne strane razumijemo namjere zakonodavca, ali smatramo da bi se takve slučajeve trebalo rješavati direktnim inspekcijskim aktivnostima, a druge poslodavce, a tih je velika većina, bi se trebalo maksimalno administrativno rasteretiti te im omogućiti da što lakše dolaze do radne snage koja svima doista nedostaje – rekla je Weber.
Rasterećenje ili dodatan posao?
Sprječavanje iskorištavanja administrativnih resursa i olakšavanje detekcije tvrtki koje djeluju s ciljem isključivo uvoza radne snage, a ne stvarnog zadovoljavanja potreba tržišta rada Republike Hrvatske, podržava i Marko Pekčec, predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK.
Stjepan Jagodin, zamjenik predsjednika Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK i vlasnik agencije za zapošljavanje filipinskih radnika Pinoy 385, kao prednost novih zakonskih izmjena također navodi administrativno rasterećenje državnih institucija, no smatra da će one drugima otežati posao.
– S druge strane, dodatni zakonski uvjeti utjecat će i na detaljniju provjeru svih podnositelja zahtjeva, što će u konačnici vrlo vjerojatno produljiti i ovako predug postupak zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj – zaključuje Jagodin.
Iz građevinske tvrtke Kamgrad koja zapošljava strane radnike generalno nisu za uvođenje bilo kakvih mjera koje bi propisivale ‘strože‘ uvjete za zapošljavanjem stranih radnika. Kao razlog tom stavu navode ‘sveopći manjak radne snage pogotovo u sektoru građevinarstva koji se bori s odljevom radne snage u druge zemlje EU‘.
– Svako daljnje reguliranje u smjeru uvođenja postroženih uvjeta za zapošljavanjem strane radne snage može rezultirati otežanim poslovanjem građevinskih tvrtki, pogotovo ako će izmjene uvjeta za zapošljavanje stranih radnika zahtijevati još više administrativnog posla radi pribavljanja dodatne papirologije, a sve u svrhu njezine predaje nadležnim tijelima – objasnila je Mirjana Igrec, članica Uprave Kamgrada.
Digitalizacija kao jedino rješenje
Iz svih navedenih razloga, Jagodin se nada da će predložene zakonske izmjene biti praćene digitalizacijom postupka.
– U suprotnom slijede još dulja čekanja na dozvole, poslodavci koji ne mogu ostvariti gospodarski rast te smanjena globalna konkurentnost Hrvatske u privlačenju strane radne snage – zaključuje Jagodin, a na brzu implementaciju digitalnih rješenja apelira i HGK.
– Vjerujemo da će ove izmjene biti provedene na način koji podupire gospodarski razvoj i konkurentnost Hrvatske, uz istovremeno osiguranje pravednog i transparentnog procesa zapošljavanja strane radne snage – izjavio je Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik Komore Zagreb.
S obzirom na to da su nova pravila MUP-a još uvijek nedovoljno definirana i nepoznanica je mnogo, pitanje je na koji će se način provoditi kontrola poslodavaca i radnika, ali i kada će navedene zakonske izmjene stupiti na snagu.