Hrvatska je prošle godine proslavila desetu obljetnicu članstva u Europskoj uniji, a samim time i 10 godina punog pristupa europskim fondovima. Iako novac iz fondova EU-a ima vrlo važnu ulogu u ekonomskom razvoju proteklih godina – a i vladajući često ističu uspješnost povlačenja EU novca – još uvijek nismo riješili neke dječje bolesti u pripremi natječaja za ta sredstva, ističu stručnjaci.
Podaci Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova pokazuju da je kroz Europske strukturne i investicijske fondove, od ukupno 18.282 projekta, trenutačno u provedbi njih 4049. Ugovorena vrijednost ukupnih prihvatljivih izdataka iznosi 8,3 milijarde eura, od čega je 760 javnih projekata vrijednih 7,4 milijarde eura, a privatnih je projekata 3289, ukupne vrijednosti malo veće od milijardu eura.
– Većina projekata koji su još u provedbi (2825) financirana je u sklopu Programa ruralnog razvoja, putem kojeg je moguća provedba do 2025. godine. Za projekte financirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. razdoblje prihvatljivosti izdataka završilo je 31. prosinca 2023. te je u tijeku zaprimanje završnih zahtjeva za nadoknadu sredstava. Nakon njihova zaprimanja velika će većina projekata završiti – poručuju iz Ministarstva.
Pozivi iz NPOO-a
Prema njihovim podacima, do 11. siječnja 2023. putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova ugovoreno je 14,9 milijardi eura, plaćeno 11,4 milijarde eura te ovjereno 10,25 milijardi eura nepovratnih sredstava.
– Što se tiče novih programa iz financijskog razdoblja 2021. – 2027., dosad je objavljeno 45 poziva ukupne vrijednosti 1,36 milijardi eura – ističu iz Ministarstva.
U Vladi očekuju novi investicijski val u poduzetničke projekte financirane sredstvima iz nove financijske perspektive.
– Generalno, u 2024. očekuje se pojačana dinamika objave poziva te je samo iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranih teritorijalnih programa 2021. – 2027. planirano 114 poziva u vrijednosti većoj od dvije milijarde eura – napominju u Ministarstvu.
Ivan Štrkalj, menadžer u konzultantskoj tvrtki Mazars, napominje da je uz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. još uvijek aktualan i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), iz kojeg se i dalje objavljuju različiti pozivi za poduzetništvo.
– Najizdašniji poziv iz NPOO-a za poduzetnike je ‘Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘, koji je u najavi za prvi kvartal 2024. godine. Bitno je napomenuti da je riječ o ponovljenom pozivu, pošto je tijekom prve objave (potkraj 2022.) od ukupno raspoloživa 252 milijuna eura ostalo neiskorišteno čak 150 milijuna. Razlog leži u prilično restriktivnim kriterijima propisanih natječajem, od kojih izdvajamo dva najvažnija, koja će se gotovo sigurno ponoviti i u novom pozivu.
Prvi je da su prihvatljivi prijavitelji isključivo MSP-ovi ili srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih) koji imaju udio troškova energije u prihodu viši od dva posto u 2021. godini. Drugi je kriterij da su prihvatljivi prijavitelji bili isključivo oni koji su registrirani u 15 odabranih područja sektora C Prerađivačka industrija prema NKD-u 2007. – objašnjava Štrkalj.
Uglavnom izravne dodjele
Da bi ova bi godina mogla biti vrlo zanimljiva kada je EU novac u pitanju jer je u najavi više od 150 različitih poziva slaže se i Ariana Vela, direktorica tvrtke Avelant i ravnateljica Učilišta EU projekti.
– Ovdje je uvelike riječ o izravnim dodjelama u kojima se sredstva dodjeljuju točno određenom korisniku za točno predefiniran projekt, međutim, ostat će prostora i za sve druge u ograničenim i otvorenim pozivima. Naravno, pod uvjetom da se zaista i objave. Sektorski gledano, pokrit će se sve – od turizma, istraživanja, razvoja i inovacija, e-usluga, zelenog prometa, obrazovne infrastrukture, pa sve do nekih projekata u segmentu zapošljavanja, socijalnog uključivanja i slično – navodi Vela.
Hrvatskim poduzetnicima u prethodnom je razdoblju na raspolaganju bila široka lepeza poziva iz različitih programa (nacionalnih i komisijskih), putem kojih je bilo moguće financirati gotovo sve vrste investicija. Štrkalj kaže da su očekivanja za iduće dvije godine jednaka (ako ne i veća), pošto se više od tri godine čekalo na objavu prvih poziva za poduzetništvo iz VFO-a 2021. – 2027., a u isto je vrijeme i dalje aktualan NPOO 2021. – 2026.
– Kako tržište sugerira, potražnja za sufinanciranjem poduzetničkih investicija i dalje je prilično velika. Također je važno napomenuti da su hrvatskim poduzetnicima sve zanimljiviji programi Unije, npr. Digitalna Europa, Erasmus+, EU za zdravlje, Kreativna Europa, Life i Obzor Europa, koji su, zapravo, integrirani niz aktivnosti koje Europska unija prihvaća u svrhu promicanja suradnje među državama članicama u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU-a – navodi Štrkalj.
Kašnjenje pozivanja
Nedvojbeno je da su EU fondovi važan izvor financiranja za sve vrste poduzeća u Hrvatskoj jer pružaju prilike za razvoj, inovacije i širenje poslovanja. No uz bogate mogućnosti dolaze i određeni rizici i izazovi, posebno u pogledu navigacije kroz kompleksne sustave prijava i usklađenosti s propisima, koji jako variraju u svakom objavljenom pozivu. Na pitanje koji su najveći izazovi u dolasku do europskog novca, Ariana Vela kaže da ih, nažalost, prenosimo iz jedne financijske perspektive u drugu.
– Oni se primarno odnose na kašnjenje tijela u sustavima upravljanja i kontrole u objavi indikativnih planova objave poziva, zatim kašnjenje u objavi tih istih najavljenih poziva ili, ponekad, potpuni izostanak objave, kao i dugotrajne postupke dodjele nepovratnih sredstava, zbog čega postoji velika pravna nesigurnost za sve koji žele prijaviti svoje projekte. Na primjer, poduzetnici čekaju jedan važan poziv mjesecima. Najavljeno je da će biti objavljen do kraja godine. Naravno, nije još objavljen, a kad će, ne zna se jer je zapeo na konzultacijama s Europskom komisijom. Neozbiljno je najaviti poziv za neki datum i onda ga ne objaviti – naglašava Vela.
Pogreške prijavitelja
Osim na strani države, problemi su i na strani prijavitelja, odnosno poduzetnika, koji i dandanas nedovoljno kvalitetno pripremaju svoje prijave za EU fondove.
– Moram priznati da se i danas iznenadim koliko poduzetnici znaju pogriješiti kada se pripremaju za korištenje EU fondova. U fazi pripreme projekata te se pogreške odnose na neadekvatne procjene prihvatljivosti njihovih projekata, aktivnosti i troškova, kao i neadekvatnu popratnu dokumentaciju. U fazi provedbe najčešće se ne pridržavaju sekundarnih ugovora s dobavljačima ili izvođačima koje su sami napisali. Sve su to pogreške koje se daju lako otkloniti i s čime im u Avelantu pomažemo kada vodimo njihove projekte. Cilj je da rizik od pogreške u potpunosti uklonimo i da smanjimo količinu resursa koje poduzetnik troši u pripremi i provedbi projekata – navodi Vela.
Dijelu poduzetnika vjerojatno se čini da je angažiranje konzultanta za EU fondove nepotreban trošak. To je pogrešno razmišljanje.
– Konzultanti su ti koji uz praktično iskustvo prate najnovije trendove u svijetu EU fondova, prilagođavaju projekt uvjetima poziva, komuniciraju s ostalim dionicima u fazi pripreme i provedbe (projektanti, pravnici, ministarstva i agencije) i nose administrativnu odgovornost za projekt, što se poduzetnicima pokazalo ključnim za njihov angažman – tvrdi Štrkalj.
U svakom slučaju, trošak konzultanta svakako je manji u odnosu na priliku za dugoročni razvoj tvrtke koja se pruža ‘jednom u životu‘.