Lider trend

Je li sadašnji papa doista protiv kapitalizma i bogatstva?

Zašto papu Franju napadaju kada kritizira suvremenu ekonomiju i staje u obranu siromašnih, prozivajući ga neznalicom ili čak marksistom?

Takvi i slični komentari dolaze od pojedinih libertarijanskih ekonomista, ali i iz nekih katoličkih krugova. No je li sadašnji papa doista protiv kapitalizma i bogatstva? Što je to što on naziva ekonomijom isključivanja i nejednakosti? Na sva ta pitanja detaljno odgovara knjiga koja donosi precizan i sveobuhvatan pregled Franjina učenja o odnosu između ekonomije i evanđelja. Knjiga sadrži i intervjue s dva ugledna ekonomska stručnjaka te ekskluzivni intervju s papom Franjom o kapitalizmu i socijalnoj pravednosti. Zainteresirat će svakoga, bez obzira na vjersku pripadnost i je li uopće vjernik, jer papa Franjo govoreći o socijalnoj pravednosti, ekonomiji i etici, bogatstvu i siromaštvu, nadilazi religiju.

Papa Franjo: Ova ekonomija ubija
+ Giacomo Galeazzi, Andrea Tornielli
Verbum, Split, 2015.

Pisati roman o povijesnoj osobi često je rizičan pothvat zbog unaprijed zadanih okvira koje faktografija nameće stvaralačkoj imaginaciji, no pišući biografiju Johannesa Keplera irski spisatelj John Banville tu je otežavajuću okolnost pretvorio u prednost. Kepler, rođen 1571. u južnoj Njemačkoj, bio je jedan od najvećih svjetskih matematičara i astronoma, a Banville sjajno dočarava njegov život i njegovu nevjerojatnu volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. S druge strane, knjiga opisuje okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, punog mašte i smionosti, ali izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva.

Kepler
+ John Banville
Naklada Ljevak, Zagreb, 2015.

U jednome od svojih najvažnijih djela ‘Skitnje do Santiaga’ prozaik, esejist, pjesnik i putopisac Cees Nooteboom putuje prema Santiagu de Composteli drevnom hodočasničkom stazom koja je promijenila svjetsku povijest, prateći tragove velikih figura španjolske prošlosti od Cida i Cervantesa, Velázqueza i Zurba¬rána do Ivane Lude i cijele galerije ukletih Habsburgovaca. Alhambra i muzej Prado, katedrala Svetoga Jakova, ali i stotine čarobnih tajnih mjesta koja se ne spominju u turističkim brošurama čine ‘Skitnje do Santiaga’ edinstvenim vodičem kroz španjolske pejzaže i gradove, umjetnost i arhitekturu. U Nooteboomovim  bilješkama modernoga hodočasnika otkrivamo inteligenciju povjesničara, hrabrost pustolova i strast pjesnika.

Skitnje do Santiaga
+ Cees Nooteboom
Fraktura, Zagreb, 2015.

‘Knjiga o zavičajima’ priča je o životu čovjeka, pisca, prevoditelja i romanista Nikole Bertolinija, koji je imao tu sreću ili nesreću da živi na prostoru koji danas nazivamo regija i u vremenima bremenitim događajima. Njegov životni put počinje u Buenos Airesu, gdje je rođen 1931., nastavlja se predratnim životom u Drveniku kod Makarske, Omišu, Supetru na Braču, Vukovaru, Širokom Brijegu, Rabu i Sinju, pa Drugim svjetskim ratom u Dubrovniku, Zagrebu i srijemskom selu Golubinci te 1947. kada dolazi u Beograd gdje i danas živi. Neke od najzanimljivijih stranica ove knjige opisuju i urednički rad u beogradskim nakladničkim kućama Nolit i BIGZ, gdje autor pruža insajderski uvid u tadašnji svijet pisaca, urednika i prevoditelja (i politike!); skupa sa skandalima i aferama koje uz to idu.

Knjiga o zavičajima
+ Nikola Bertolino
Sandorf, Zagreb, 2015.

Komentari