Iako je potreba za urednošću nekima urođena, još ne postoji ‘čarobni štapić’ koji jednim zamahom čisti, posprema i preuređuje životni prostor. Istina, robota za sitne poslove poput usisavanja moguće je kupiti, perilice i ostale ‘požrtvovne’ kućanske aparate imamo odavno, ali preostali posao vezan uz održavanje doma prepušten je rukama, snalažljvosti, slobodnom vremenu, volji i mogućnostima vlasnika. Danas je ipak mnogo jednostavnije općenito održavati higijenu jer tržište nudi brojne proizvode, agresivne i neagresivne, koji skidaju godinama taloženu nečistoću, izbjeljuju kade i umivaonike, netragom uklanjaju mrlje i slično. Pomoć jesu, ali ne rade sami, trebaju im nečije ruke, vaše ili...
Zaposlenim je ženama čišćenje, pospremanje, peglanje i sve ono što treba učiniti da bi kuća bila čista i uredna, možda jedno od najvećih ‘kućnih’ opterećenja. Pomoć je stoga neizbježna, posebno ženama koje su na odgovornijim pozicijama i koje doista ne stignu obaviti i te poslove, ma koliko im drugi članovi obitelji u tome pomagali. Većina to rješava angažiranjem stalne ili povremene spremačice, ali i servisnim uslugama kao što je pranje tepiha i zavjesa, pranje prozora, glačanje rublja... Danas i uporaba novih tehnologija domaćicama značajno štedi vrijeme i olakšava planiranje kućanskih poslova. Postoje ‘pametne’ perilice koje programiraš satima prije trenutka nego što se same uključe i počnu prati rublje ili posuđe, pećnice koje usput peku i same se čiste i ventiliraju, hladnjaci koji upozoravaju što od hrane koju vlasnik stalno koristi nedostaje...
Manje ‘agresivaca’
U SAD-u, na Visokoj školi Simmons u Bostonu, osnovali su Centar za higijenu doma i okoliša, koji nije samo nacionalni nego i internacionalni referentni centar. Osnivačica Centra, biologinja dr. Elizabeth Scot, učinila je to radi podizanja svijesti o važnosti higijene doma, koja značajno utječe na zdravlje. Centar kroz razne edukacije i aktivnosti promovira čistoću i zdrav način života, no nije nužno ‘školovati’ se za čistača da bi kuća blistala. Naše bake, iako nisu imale ni približne mogućnosti kao mi danas, znale su puno o čišćenju, koristile su razne vrste octa, sol, sodu bikarbonu, alkohol, sredstava koja se danas preporučuju za čišćenje da bismo čuvali okoliš i svoje zdravlje. Onečišćenje okoliša, ne samo u industrijskim zonama i velikim gradovima, nego i na poljoprivrednim dobrima zbog uporabe pesticida, toliko je veliko da su znanstvenici u posljednjih pedeset godina ‘dijagnosticirali’ više od četiri milijuna kemikalija koje udišemo, pijemo u vodi ili jedemo u hrani u kojoj se nalazi više od tri tisuće štetnih sastojaka, te na ostale načine unosimo u svoj životni prostor. Nešto od tih sastojaka taloži se u organizmu trajno. Stoga je od iznimne važnosti, bez obzira na to tko vam čisti dom, da se upotrebljavaju što manje agresivna sredstava.
Pažljivo planiranje
Za čist dom treba napraviti dnevni, tjedni, mjesečni, sezonski i godišnji plan. Svakodnevno se obavljaju uobičajeni poslovi, odnosi se smeće, pere suđe, pospremaju ležajevi, čiste sanitarije (posebno toalet kućnog ljubimca), zrači se... Za tjedne poslove ostavite temeljito usisavanje stana, uklanjanje prašine i brisanje svih površina tkaninom namočenom u deterdžentu, a možete to obaviti i vlažnim maramicama kojih ima više vrsta i izvrsne su. Tjedno pospremanje stana podrazumijeva pranje i glačanje rublja, čišćenje hladnjaka i pećnice, za što ne treba uvijek koristiti agresivne kemikalije - može poslužiti i otopina sode bikarbone. Zavjese, prozore i tepihe ne treba prati svaki tjedan, ali ukoliko pušite u stanu, perite ih češće da biste eliminirali otrovni i ustajali miris dima. Mjesečno jednom odmrznite hladnjak, očistite vodovodne odvode, a sezonski pospremite ormare, spremište... Jednom godišnje obavite temeljito pospremanje, što podrazumijeva i čišćenje površina ispod velikih dijelova namještaja, te čišćenje ventilacijskih instalacija i dimnjaka ukoliko živite u kući.
Bye, bye peglanje
Ipak, postoji kućanski posao koji se, kao ni kuhanje, ne može uvijek strogo planirati, a riječ je o pranju i glačanju rublja. Spremačice takav posao naplaćuju od 30 do 40 kuna po satu, ali ukoliko ne želite da vam se nepoznate osobe ‘motaju’ po kući, odnesite rublje u praonicu. No, ako vam je gnjavaža nositi rublje u praonicu i ići po njega, glačanje možete ‘naručiti’. U Zagrebu, primjerice, postoji Vešeraj d.o.o., tvrtka koja preuzima, pere, glača i dostavlja rublje strankama. Rublje svakog klijenta pere se zasebno, a preuzima se i dostavlja u vrijeme kad klijentu odgovara. Pranje, glačanje i preuzimanje rublja može se naručiti i online, a cijena usluge ovisi o količini rublja i određuje se prema kilogramu ili komadu. Primjerice, pranje i glačanje samo jednog sakoa stoji 30 kuna, jednostavno krojene košulje 13 kuna, suknje kompliciranog kroja 15, a 60 kuna plaća se pranje pernate jakne, što je i najskuplja usluga. Procijenite sami isplati li se više angažirati spremačicu ili praonicu.