Redovna ili česta konzumacija grožđa može ublažiti bolove koljena povezane s osteoartritisom i poboljšati gipkost zglobova, te njihovu ukupnu pokretljivost - potvrdilo je istraživanje početkom godine predstavljeno na konferenciji eksperimentalnih biologa u San Diegu, SAD. Osim toga, ove je godine potvrđeno i da crveno grožđe može značajno potaknuti funkcioniranje imunološkog sustava. U oba slučaja učinak se pripisuje specifičnim antioksidansima kojima je grožđe iznimno bogato.
Zadnja istraživanja samo potvrđuju ono što je već odavno poznato: da je grožđe supernamirnica koja bi što češće trebala biti dio dnevnih obroka. Vinova loza jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu, koja se počela uzgajati prije više od 8000 godina na području Male Azije, Kavkaza, Mezopotamije i Egipta. Zeleni, crveni ili gotovo crni sočni grozdovi rano su prepoznati kao svestran izvor hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih organizmu - bez obzira radi li se o svježem voću, sušenim bobicama koje su zimi osiguravale energiju, ili vinu.
Ljekovitost
Glavni adut grožđa visoke su razine polifenola, spojeva koji štite krvne žile i srce, te sprječavaju neke vrste raka (jednjaka, pluća, usta, ždrijela, gušterače i crijeva). Riječ je o snažnim antioksidansima koji, osim navedenoga, štite od preranog starenja, sprječavaju nakupljanje trombocita, te protuupalnim mehanizmima smanjuju krvni tlak. Osim toga, visoke razine vlakana i kalija u grožđu imaju blagotvorno djelovanje za cijeli kardiovaskularni sustav.
Crveno grožđe sadrži još željezo i bakar, minerale nužne za proizvodnju crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina, pa bi zato trebalo biti na jelovniku svih koji boluju od anemije. Grožđe normalizira rad crijeva i bubrega, a šećeri iz grožđa brzo ulaze u krvotok, pa je stoga ovo voće odličan izvor brze energije kod napora. Crno grožđe, pak, sadrži pigment antocijanin, iz grupe biljnih fenola, jak antioksidant sličan likopenu u rajčici. On je snažna obrana od razornog djelovanja slobodnih radikala, koji suzbija zgrušavanje krvi, snižava loš kolestrol, te smanjuje rizik od moždanog udara i tumora. Osim toga crno grožđe, ne samo u vinu nego i svježe, može pomoći da bolje spavate jer povećava razinu melatonina, hormona za dobar san.
Svi koji pate od alergija trebali bi posegnuti za grožđem koje svojim anti-upalnim svojstvima može umanjiti simptome, a najnovije studije dokazale su da resversatrol (još jedan od super antioksidanata) u grožđu može spriječiti retinopatiju i dijabetsku neuropatiju.
Ipak, grožđe nije preporučljivo svima zbog visokog udjela kalija, posebice ne onima koji imaju problema s bubrezima.
Svestrano voće
Bezbroj je načina na koje se grožđe može konzumirati. Jasno, najzdravije je pojesti ga svježe. Budući da na naše stolove grožđe pristiže iz cijeloga svijeta, treba znati da je ono svrstano u skupinu od 12 namirnica na kojima se redovno utvrđuju najviše razine pesticida. Ukoliko niste sigurni, grožđe je najbolje dobro oprati, iako (srećom) spojevi u kožici grožđa zaustavljaju prodor otrova u meso. Svježe grožđe najbolje se čuva u hladnjaku.
No, dok razmišljate o grožđu, nemojte zaboraviti na sušene grožđice bogate fruktozom i glukozom, koje su odličan izvor energije, a pomažu i kod kašlja te upale mjehura. Grožđice su česti ‘gosti’ sočnih biskvitnih kolača, ali pod utjecajem marokanske kuhinje sve se više koriste u slanim jelima, kao slatka okusna protuteža.
Sok od grožđa, osim što osvježava, poticajan je za cijeli niz oboljenja i stanja, od slabokrvnosti do gastritisa i katara. Postoje i brojni pripravci za liječenje gihta, reume, hemeroida, ozeblina i glavobolja koji se rade od listova. No, mladi list grožđa izvrstan je dodatak jelima, primjerice od njega se, umjesto od listova zelja, mogu raditi iznimno ukusne sarmice.
Treba li uopće spominjati vjerojatno najpoznatiju prerađevinu grožđa – vino? Ni najrigoroznija od brojnih istraživanja nisu mogla osporiti da čaša vina dnevno ima pozitivan učinak na zdravlje.
U svakom slučaju, uključite grožđe u svoju prehranu što više možete, a postoji mnoštvo načina da vam ono ne dosadi. Primjerice, narezane polovice zelenog grožđa odličan su dodatak salati s piletinom. Grožđe je i izvrstan dodatak voćnim salatama koje uključuju ananas, kruške ili jagode. Osim toga, bobice grožđa mogu se i smrznuti pa koristiti kao hladno osvježenje.
Lider trend preporučuje:
Torta od sira i grožđa
Sastojci:
Za biskvit: 120 g brašna, 120 g šećera, 4 jaja, prašak za pecivo, 60 g gustina, 2 žlice vode
Za nadjev: 500 g svježeg neslanog sira, 150 g šećera, 2 jaja, 1 limun, šest listova želatine, 0,5 l slatkog vrhnja, dvije vrećice preljeva za torte, 0,5 do 1 kg grožđa
Priprema: Umutite žumanjke s pola količine šećera za biskvit i dodajte dvije žlice vode. Potom dodajte suhe sastojke, dakle brašno, prašak za pecivo i gustin. Posebno istucite bjelanjke s ostatkom šećera, pa kada dobijete čvrst snijeg, lagano ga umiješajte biskvitnoj smjesi. Namažite kalup maslacem i brašnom ili obložite papirom za pečenje i izlijte biskvit. Pecite ga oko 25-30 minuta na 200 stupnjeva C. Biskvit potom pustite da se dobro ohladi.
U međuvremenu, umiješajte sir i žumanjke sa šećerom i limunovim sokom. Čvrsto istucite bjelanjke, te posebno šlag od tučenog slatkog vrhnja. Namočite listove želatine u malo tople vode. Snijeg od bjelanjaka, šlag i želatinu dodajte smjesi od sira.
Biskvit prerežite na pola i po sredini napunite kremom od sira. Ostatkom nadjeva premažite tortu i potom je ukrasite polovicama grožđa. Na kraju tortu zalijte preljevom za torte.