24. rujan 2021.

Sjajna godina za trgovce koji nisu zarobljeni u šoping-centrima

Konzum je s 31-postotnim rastom prihoda maloprodajni lanac koji uvjerljivo najbrže raste

   

Zbog toga što su bili otvoreni u vrijeme tvrdog ‘lockdowna‘ koji je zaključao šoping-centre, trgovci koji su fokusirani na razvoj vlastitih prodajnih objekata lani su redom povećali prihode. Obratno, prihodi su padali onima koji pretežito posluju u šoping-centrima. Pad turizma u prihodima trgovine na malo nije odigrao važniju ulogu

Koješta se zanimljivo može iščitati iz financijskih podataka o poslovanju domaćih trgovaca na malo u prošloj godini, a što bi moglo poslužiti kao podloga za ozbiljnije istraživanje o tome što je presudno za uspjeh nekog trgovca u izvanrednim uvjetima poslovanja.

Za početak, čini se da je obična zabluda vjerovanje da se visok promet u trgovini ne može ostvariti ako u njoj ne vlada gužva. U situaciji kad se veći dio godine radilo pod strogim epidemiološkim mjerama, koje su podrazumijevale ograničen broj kupaca u prostoru trgovine, većina je najvećih trgovaca uspjela ostvariti veći ukupan prihod nego godinu prije. Inflacija lani u tome nije odigrala važniju ulogu jer su potrošačke cijene bile samo 0,1 posto veće nego godinu prije; možda tek nešto malo u segmentu hrane i bezalkoholnih pića, čije su cijene porasle za 1,9 posto. O utjecaju inflacije na ukupne prihode trgovaca na malo, međutim, imat ćemo što govoriti kad se budu analizirali rezultati poslovanja za ovu godinu.

Konzum ponovno jaše

Konzum ne samo što je ostao vodeći hrvatski maloprodajni lanac već je i pokazao konkurenciji da se ne treba nadati da će tu poziciju u dogledno vrijeme izgubiti. Dok je preklani, u prvoj godini u kojoj je kompanija radila pod novim imenom Konzum plus, prihod iznosio 7,6 milijardi kuna, lani je skočio za 31 posto, na malo više od deset milijardi kuna. Takav skok, naravno, prije svega treba pripisati provedenoj reorganizaciji unutar Fortenove i samoga Konzuma. No cijena tako visokoga rasta prihoda vidi se na podatku da je Konzum prošlu godinu završio s gubitkom od 278,6 milijuna kuna. Inače, od stotinu najvećih trgovaca na malo lanjsku je godinu s gubitkom završilo samo njih šesnaest.

Na ruku Konzumu, međutim, lani je išlo to što mu je dotadašnja (uvjetno rečeno) slabost iznenada postala konkurentska prednost. U razdoblju tvrdog lockdowna prošlog proljeća, kad su veliki šoping-centri bili zaključani i kad su građani praznili police trgovina stvarajući zalihe trajnih prehrambenih proizvoda, on je profitirao zato što u velikim šoping-centrima ima najmanje trgovina među najvećim trgovcima. Vlastiti prodajni objekti, koji su ostali otvoreni, u tom su se razdoblju pokazali dobitnom kombinacijom. Osim Konzumu, ta je okolnost jednako lani išla na ruku Plodinama, Lidlu te Kauflandu. No dok su Plodine i Lidl tu okolnost monetizirali organskim rastom od tri do četiri posto, Kaufland je organski uspio porasti za jedva 0,8 posto.

U tom smislu velik je napredak ostvario Spar koji je, unatoč tomu što su njegove pojedinačno najveće i najuspješnije trgovine u sklopu šoping-centara, prošle godine svoje prihode povećao za 3,3 posto. Među vodećim trgovcima na malo zatvaranje šoping-centara najviše je na svojim prihodima osjetio Müller. Njegovi su prihodi lani pali za 6,7 posto u odnosu na 2019. Tako je ta tvrtka, koja je 2019. prema prihodima bila na devetome mjestu najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, na samo stotinjak milijuna kuna razlike do svoga najvećega konkurenta dm-a, prošle godine pala na jedanaestu poziciju, a dm je ostao na osmome mjestu; razlika u njihovim prihodima povećana je na 250 milijuna kuna, u dm-ovu korist.

Najveće žrtve pandemije među trgovcima na malo lani su očekivano bili vodeći trgovci odjećom i obućom, oni koji glavninu svojih prihoda ostvaruju u sklopu šoping-centara. Tvrtka ITX Hrvatska (Zara i njezini brendovi) tako je prošlu godinu završila s 580 milijuna kuna prihoda, što je bilo 22 posto manje nego godinu prije; H&M pao je pak za punih 30 posto, C&A za 26 posto, Deichmann za 20 posto... Dok stalni 'podstanari' po šoping-centrima redom bilježe gubitke, neki su njihovi konkurenti, oni koji su trgovine otvarali po gradskim četvrtima, uključujući i najmanje gradove, izvrsno iskoristili priliku. Primjerice, TEDi je lani prihode povećao za 45 posto i godinu završio na 184 milijuna kuna.

Nije u turistima sve

Djelomična je zabluda bila i očekivanje kako će zbog slabe turističke sezone izrazito loše rezultate poslovanja imati trgovci koji većinu trgovina imaju duž jadranske obale. Dva najveća među njima, splitski Tommy i omiški Studenac, uspješno su izbjegla taj scenarij. Tommy je prošlu godinu završio s minimalnim rastom (0,8 posto) i s 3,15 milijardi kuna prihoda bez problema zadržao šesto mjesto na rang-listi najvećih maloprodajnih lanaca. Studenac je lani povećao prihode za 9,3 posto te se s ostvarenih 1,86 milijardi kuna na rang-listi najuspješnijih trgovaca na malo popeo za jedno mjesto, na poziciju broj devet. Međutim, treba podsjetiti na to da ipak nije riječ o organskom rastu, već o tome da je od početka prošle godine Studenac u cijelosti integrirao Istarske supermarkete, tvrtku koju je preuzeo 2019., i da je pred kraj prošle godine u svoj sustav počeo integrirati i trgovine zadarskog Sonika, koji je akvirirao lani. Unatoč tomu Sonik je ostao na rang-listi 1000 najvećih za prošlu godinu, i to s prihodom od 268 milijuna kuna. Iduće godine više ga neće biti, a najmanje za njegov lanjski prihod povećat će se i Studenčev. Ni to nije sve: iduće godine na rang-listi više neće biti tvrtke Bure iz Biograda, koja je lani ostvarila 167 milijuna kuna prihoda, a koju je Studenac preuzeo početkom lipnja ove godine. Lanjski manjak turista među trgovcima sa sjedištem na Jadranu najviše je utjecao na pad prihoda onih koji osim maloprodaje imaju i znatnu veleprodaju, kao što su riječki Brodokomerc Nova, čiji je prihod bio gotovo 30 posto manji nego godinu prije, i malološinjska Jadranka trgovina (pad 27 posto). Ostalima su prihodi, koje većinom ostvaruju u maloprodajnim objektima, lani pali od pet do petnaest posto. Budući da je turista bilo upola manje nego godinu prije, to bi se lakonski moglo proglasiti sasvim dobrim rezultatom.

Blagajnice imune na virus?

Križevački je KTC s prihodom od 1,6 milijardi kuna najveći maloprodajni lanac među nespecijaliziranim trgovcima čiji je prihod u prošloj godini, doduše u malom postotku (1,4 posto), bio niži nego godinu prije. Budući da je njegova maloprodajna mreža raspoređena po središnjoj Hrvatskoj, taj pad, sasvim sigurno, nije vezan uz turizam, a budući da ga nema ni u šoping-centrima, moglo bi se posumnjati da je to rezultat toga što KTC od kraja 2019. više ne radi nedjeljom. No razlog tog pada isto se tako može pronaći i u tome što dio prihoda ostvaruje u mreži vlastitih benzinskih postaja, odnosno u nižim cijenama naftnih derivata u prošloj godini.

Napokon, imamo i jedno zapažanje ne toliko izravno povezano s financijskim pokazateljima poslovanja, ali ne i beznačajno za financijsko poslovanje: blagajnice u trgovinama, iako se prema prirodi posla teoretski ubrajaju u najugroženiju skupinu zaposlenika u pandemiji, ni u jednom trenutku nisu prepoznate kao skupina koja je zarazom koronavirusom pogođena više od drugih. Štoviše, ako je vjerovati neslužbenim informacijama iz redova uprava tvrtki iz maloprodaje, i u najvećim lancima oboljele blagajnice mogle su se izbrojiti na prste.