Galopirajuće rastućem broju zaduženih građana, hrvatska Vlada pokušat će se suprotstaviti nizom mjera i zakona. Ponajviše se dosad govorilo o Zakonu o osobnom stečaju koji bi, prema zadnjim najavama, uskoro trebao biti na snazi.
No, paralelno s tim zakonom, piše Novi list, Vlada radi i na još jednom paketu mjera koje bi se odnosio na socijalno ugrožene građane čiji dugovi ne premašuju 50 tisuća kuna. Naime, takvima bi se, kojih je u Hrvatskoj čak 240.000, ponudila procedura kroz koju bi se oslobodili svojih vjerovnika. Posljetkom toga, Vlada kreće u pregovore s najčešćim vjerovnicima osiromašenog naroda, a oni su banke i teleoperateri. Za oprost dugova, bankarima i teleoperaterima nude se, navodno, porezne olakšice.
Do sada je o prezaduženim građanima brinuo samo civilni sektor, točnije udruga Blokirani. Tako ponovo civilno društvo – kao i u slučaju kredita u švicarskim francima – jedino sustavno vodi računa o građanima koji su se našli u svehrvatskoj spirali zla i nevolje. A nužnost postojanja jedne ovakve udruge najbolje ilustrira podatak o tome da u Hrvatskoj blokirani račun trenutačno ima oko 310.000 građana koji duguju nevjerojatnih i teško naplativih 24,5 milijardi kuna, što je posljedica spornog Ovršnog zakona.
U udruzi tako pretpostavljaju da u suvremenoj Europi ne postoji država s ovolikim brojem blokiranih građana. Međutim, Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, upozorava: »Ako Fina ovakvim tempom nastavi blokirati račune, već sredinom godine nelikvidnost građana mogla bi prestići nelikvidnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva«.
– Blokirani su udruga građana s blokiranim dohotkom, mirovinom ili bankovnim računom. Svi oni žive u uvjetima siromaštva, socijalne nejednakosti i isključivosti, a mi to želimo spriječiti. Socijalna isključenost obuhvaća – slično kao neostvarena ljudska prava – nemogućnost nekoga od nas da djeluje u društvu s osjećajem osobnog dostojanstva. Općenito govoreći, pojedinci se mogu smatrati socijalno isključenima ako se nalaze u nepovoljnom položaju u ekonomskom ili socijalnom smislu, ako se osjećaju nemoćno ili, u izvjesnoj mjeri, društveno otuđeno, što sve proistječe iz kombinacije međusobno povezanih problema. To su blokiran dohodak ili mirovina, siromaštvo, socijalna nejednakost, nezaposlenost, mala plaća, slabi stambeni uvjeti, kaže Miriam Kervatin koja ističe kako je 290.000 građana blokirano dugotrajno, odnosno duže od pet godina.