Novi upis trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 19. veljače, osim u Fini moći će se upisivati po prvi put i putem digitalne platforme e-Riznica, a omogućeno je ulaganje u trezorce ročnosti od 91 dana, kojom se planira prikupiti 250 milijuna eura, te od 364 dana, uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura.
Datum izdanja trezorskih zapisa bit će 29. veljače, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1000 eura, godišnji prinos za trezorce ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto, izvijestio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije.
‘Trezorci‘ se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan ‘tromjesečni‘ trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana. Tako, građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.
Primorac je pojasnio da je za trezorske zapise s dospijećem od tri mjeseca prinos od 3,75 posto zapravo godišnji prinos, koji se koristi kao referentna vrijednost pri usporedbi prinosa po različitim vrijedosnim papirima, a građani će dobiti otprilike četvrtinu tog iznosa, s obzirom da se radi o četvrtini godine.
Napomenuo je i da Ministarstvo financija objavljuje ciljane nominalne iznose izdanja, a sukladno i interesu, odlučuje o konačnom iznosu emisije, koji može biti i veći i manji. Sredstva prikupljena izdanjima bit će iskorištena za refinanciranje postojećih dugova, a dijelom i za pokrivanje proračunskog manjka u ovoj godini, izjavio je Primorac.
Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 26. veljače do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači. Datum dospijeća za tromjesečni trezorac je 30. svibnja ove godine, a za onaj od ročnosti 364 dana 27. veljače 2025. godine.
Upisi u Fini i putem platforme, uplate i u bankama, Pošti te putem internet bankarstva
Upis u prvom krugu imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.
Kao i ranije, upis će biti moguće obaviti u 170 poslovnica Financijske agencije (Fina), dok je novost mogućnost upisa putem internetske platforme e-Riznica, pri čemu se prijava obavlja putem sustava e-Građani, a građanima će upis "trezoraca" na taj način biti omogućen nakon ponoći 19. veljače, kada će i sama platforma biti vidljiva.
Pritom, jedan ulagatelj može upisati samo jednu ponudu za istu emisiju, bilo u poslovnici Fine ili putem internetskog upisa, istaknuo je Primorac. Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati "pri ruci" je i onaj o broju računa u poslovnoj banci. Za upis putem interneta ključni su podaci OIB i IBAN.
Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu također učiniti u Fini, u poštanskim uredima, u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internet bankarstva.
Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada od 12,61 eura, neovisno o iznosu uplate.
U ožujku vjerojatno novi krug ulaganja u ‘narodne‘ obveznice
Primorac je podsjetio da će 8. ožujka građanima sjesti i prvi prihodi na ime kamata od lani upisanih ‘narodnih‘ obveznica, a najavio je da će vjerojatno u ožujku građanima biti pružena nova mogućnost ulaganja u "narodne" obveznice, pri čemu će više detalja o novom izdanju biti poznato u nadolazećim danima i tjednima.
Podsjetivši na prošlogodišnja izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa za građane, Primorac je istaknuo da su njima privučeni novi ulagatelji na tržište, a značajno se podigla i financijska pismenost građana. Naime, lani je oko 45 tisuća građana upisalo više od 1,3 milijarde eura vrijednih obveznica, dok je njih oko 36 tisuća za trezorske zapise uplatilo gotovo 970 milijuna eura.
Dakle, s ta dva izdanja je prikupljeno oko 2,3 milijarde eura, a mahom je riječ o depozitima građana koji su do tada bili u bankama po ‘gotovo nikakvim kamatnim stopama‘. Pritom je na godišnjoj razini, umjesto institucionalnim investitorima, građanima koji su uložili u te vrijednosne papire ‘preusmjereno‘ više od 80 milijuna eura, istaknuo je ministar.
U kontekstu borbe protiv inflatornih pritisaka, izdanjima se uspjelo pridonijeti i ‘egzogenom‘ povećanju kamatnih stopa banaka na nove depozite, pa su tako oročeni depoziti počeli i rasti, naglasio je Primorac. Naime, po podacima HNB-a, na kraju 2023. godine oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini skok za 9,3 posto.