Krediti za poticanje energetske učinkovitost, tzv. zeleni stambeni krediti, bili su jedna od rijetkih niša koja je bilježila visok rast unatoč recesiji.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (u ingerenciji HNB-a) koji je stupio na snagu 15. Svibnja ove godine, propisano je da promotivne ili akcijske kamatne stope mogu biti ugovorene samo na kratkoročne usluge. S obzirom na to da su ti krediti dugoročni, banke su morale ukinuti akcijske kamate. Do primjene novog propisa, Zagrebačka banka, koja je prva ponudila ovakve kredite, je u svojoj ponudi imala Zelene kredite s akcijskom kamatnom stopom od 4,5 posto prve dvije godine otplate, a nakon tog perioda primjenjivala se promjenjiva kamatna stopa za stambene kredite mladima (u svibnju 2013. promjenjiva kamatna stopa iznosila je 6,5 posto) tako da je efektivna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate kredita iznosila 6,22 posto. - Od 15. svibnja redizajnirali smo ukupnu ponudu stambenih kredita s akcijskim kamatnim stopama, sukladno novom propisu, te Zeleni krediti i dalje imaju najpovoljniju kamatnu stopu u paleti stambenih kredita, a trenutno iznosi promjenjiva 5,91 posto (vezana uz referentnu stopu šestomjesečni NRS1). Efektivna kamatna stopa uz novu kamatnu stopu iznosi 6,07 posto što je dugoročno gledano za klijenta povoljnije – kažu u Zagrebačkoj banci.Iz PBZ-a su odgovorili da banka kontinuirano prilagođava svoju kreditnu ponudu, a u ovom je slučaju prilagodba izvršena sukladno izmjenama Zakona o kreditnim institucijama te da u ponudi imaju i dalje stambene Energo kredite uz promjenjivu kamatnu stopu.Iz Hrvatske narodne banke su pojasnili kako su „brojni prigovori potrošača ukazivali na to da promotivne kamatne stope i način njihovog oglašavanja otežavaju potrošačima procjenu stvarnog tereta otplate kredita“. - Kod dugoročnih kredita kratko razdoblje u kojem se primjenjuje promotivna kamatna stopa malo utječe na stvaran trošak kredita, dok znatnim smanjivanjem otplatne rate u razdoblju promotivne ponude olakšava potrošaču donošenje odluke o zaduživanju. To je kod potrošača koji nisu detaljno upoznati s karakteristikama financijskih instrumenta znalo dovesti do znatnog podcjenjivanja tereta otplate kredita i pogrešnih odluka, što je naknadno izazivalo troškove i za njih i za banku. Pri tome je stvarna korist koju bi potrošači ostvarili takvom ponudom bila vrlo mala, a postojala je značajna mogućnost da uslijed promotivne kamate potrošač izabere proizvod koji u konačnici rezultira višim stvarnim troškom otplate. Mišljenja smo kako banka u ponudi mora iskazati stvarnu kamatu koja će se primjenjivati u cijelom ugovornom razdoblju te na taj način omogućiti potrošaču ispravan odabir proizvoda i realnu procjenu mogućnosti otplate kredita – kažu u HNB-u.