U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i poslovnim bankama nisu željeli komentirati najavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa o pripremi zakona kojim bi se aktivirala sredstva s tzv. spavajućih ili više godina neaktivnih računa fizičkih i pravnih osoba u hrvatskim bankama.
Maras je jučer najavio pripremu takvog zakona, uz podatak da prve procjene govore da se na takvim računima nalazi oko 800 milijuna kuna, a najavio je i da bi se taj novac koristio za novi fond za pomoć poduzetnicima.
"Hrvatska narodna banka (HNB) ne raspolaže podacima o sredstvima na računima građana po kojima godinama nije bilo prometa, a najavu ministra Marasa ne možemo komentirati jer nemamo nikakvih informacija o tom zakonu u pripremi", kratko su iz središnje banke odgovorili na Hinin upit kako komentiraju Marasovu najavu.
Iz nekoliko poslovnih banaka odgovaraju kako su s najavljenom pripremom zakona upoznati iz medija, kako nemaju običaj komentirati najave zakonskih promjena te kako će postupati u skladu s važećim propisima i zakonima.
"S obzirom da smo s navedenim upoznati samo iz napisa u medijima i nemamo službenih detaljnijih informacija isto nismo u mogućnosti komentirati", kažu u Privrednoj banci Zagreb (PBZ).
Slično odgovaraju i iz Hypo Alpe-Adria-Bank. "Kako o spomenutom znamo samo ono što su mediji prenijeli te nismo upoznati s detaljima eventualnog prijedloga, spomenutu najavu ne možemo niti komentirati", navode iz te banke.
"Najavu ministra Marasa ne možemo komentirati s obzirom na to da nam nisu poznati detalji. Očekujemo definiciju ‘uspavanog računa‘ i u tom smislu poštovat ćemo propise koje zakonodavac donese", istaknuli su u HPB-u.
U Zagrebačkoj banci su kazali kako raspolažu s evidencijom računa klijenata te će, kao i do sada, postupati u skladu s važećim propisima i zakonima.
"RBA ne uobičava komentirati najave zakona koji jos nisu razrađeni za primjenu te dok nismo upoznati sa svim potrebnim detaljima", stoji u odgovoru RBA.
Iz Erste banke su također odgovorili kako nemaju običaj komentirati najave zakonskih promjena.
No, pojasnili su kakve su procedure u banci vezano uz tzv. spavajuće ili zaboravljene računa.
Tako su naveli da Banka u svom portfelju ima račune po kojima duži niz godina nije bilo prometa (npr. postoji jedan račun bez prometa koji je otvoren 1954.), kao i račune u vlasništvu preminulih klijenata.
"Postupanje s računima koji se ne koriste individualno je i ovisi od slučaja do slučaja. Općenito govoreći, novčana sredstva na računu klijenta koji ima pozitivno stanje veće od 100 kuna isplaćuje se vlasniku računa ili, u slučaju smrti vlasnika računa, njegovim nasljednicima temeljem predočene odgovarajuće dokumentacije. Kada se radi o računima s pozitivnim ili negativnim iznosom do 100 kuna, koji su bez prometa duže od 12 mjeseci, Banka ih u skladu s općim uvjetima poslovanja i važećim pozitivnim propisima ima mogućnost zatvoriti", objašnjavaju iz Erste banke.
Pritom je, kako navode, bitno napomenuti da će se, u navedenom slučaju, ako se vlasnik računa ili njegov nasljednik ipak naknadno pojavi, sredstva isplatiti.
Računi s većim negativnim stanjima rješavaju se individualno, u skladu s procedurama naplate potraživanja. U situaciji kada nema adekvatnog rješenja ili kad je trošak provođenja postupka naplate veći od iznosa potraživanja, u obzir dolazi i otpis navedenog potraživanja, kažu u Erste banci.
"Što se tiče računa preminulih klijenata, odredbe pozitivnih propisa nalažu da banke, nakon što poduzmu sve propisane procedure, takve račune zatvore. Konkretan model kako će to operativno biti provedeno, u ovom se trenutku razrađuje na razini bankarskog sektora i u suradnji s nadležnim institucijama", navode iz Erste banke.