Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju, poručio je danas ministar uprave Arsen Bauk, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona o registru birača u prvom čitanju.
Popis birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela, naglasio je Bauk, Hrvatskoj je nužan, budući da po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko 5 milijuna građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 milijuna osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600 tisuća ljudi manje nego u policijskoj evidenciji.Iz toga, istaknuo je, proizlazi i nesređeno stanje u biračkim popisima, što posebno do izražaja dolazi u dijelovima Hrvatske gdje je prije Domovinskog rata većinski živjelo srpsko stanovništvo, koje je ostalo u evidencijama prebivališta, kao i u područjima koja graniče s BiH, gdje s obje strane granice žive osobe s hrvatskim državljanstvom.Prijedlogom novoga zakona registar birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije - registar birača i popis birača.Bauk je naglasio kako bi u popis birača iz registra ušli svi hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, njih oko 3.750.000, ‘što je puno realniji broj od sadašnjih 4.100.000 koliko imamo u popisu birača‘.Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, ‘što je i minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca‘, ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu temeljem koje se iz registra mogu upisati u popis birača.- Na taj način Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju, a s druge strane oni državljani koji nisu regulirali svoj status, odnosno svoje osobne dokumente, dobit će razlog više da to naprave, da ne budu u prekršaju - poručio je ministar.Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU).Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore te bi samo aktivno registrirani birači mogli ući u popis birača - u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma.Bauk očekuje da će se tim rješenjem smanjiti broj od 450.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno onih koji žive u dijaspori, i to na način da će se odrediti točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, a ukloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrle osobe.- Time ćemo dobiti realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u Hrvatskoj, što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje nekih drugih instrumenata za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima - poručio je ministar.