Energija iz obnovljivih izvora i efikasno korištenje energije se mogu smatrati područjima domaće proizvodnje energije koja smanjuju pritisak na hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu, istaknuo je u ovotjednom intervjuu direktor TE Plomin Ralf Blomberg.
Hrvatski energetski sektor uvelike ovisi o uvozu. Gospodarska kriza i cijene energije sve više u žarište vladine energetske strategije stavljaju pitanja poput proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i učinkovitog korištenja energije. Njemačka ima vodeću tehnologiju u ovim sektorima. Gdje je nužno poboljšati opće poslovno okruženje kako bi se stvorili preduvjeti za jači dolazak njemačkih tvrtki?
Energija iz obnovljivih izvora i efikasno korištenje energije se mogu smatrati područjima domaće proizvodnje energije koja smanjuju pritisak na hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu. Za obnovljive izvore energije potrebne su državne subvencije u obliku financiranja novopokrenutih tvrtki. Tu Hrvatska, srećom, ne mora krenuti od početka, jer su dosadašnji programi financiranja u zemljama članicama EU, posebice u Njemačkoj, omogućili znatno smanjenje proizvodnih troškova kad je u pitanju energija vjetra, a to je još izraženije kod solarne energije. Zato se postojeći sustav poticajnih cijena ove godine treba pažljivo doraditi, tako da uzme u obzir te smanjene troškove. Međutim, još je važnije da se dogovore iste ili povećane kvote za energiju iz obnovljivih izvora, tako da se razvoj korištenja energije iz obnovljivih izvora usuglasi s ciljevima hrvatske Vlade i Europske Unije za 20/20/20. U tom smislu nam se čini kako se fotovoltažnoj tehnologiji ne pridaje jednaka pažnja kao vjetroenergiji. Hrvatska ima vrlo povoljne preduvjete za solarnu energiju. Taj ‘domaći‘ izbor energije bi morao biti jače zastupljen u ukupnom energetskom portfelju. Mjere energetske učinkovitosti moraju biti isplative – naše njemačko iskustvo nam govori kako je dobro imati program državnih poticaja koji se provodi uz sudjelovanje državne razvojne banke (kod nas je to KfW) kao i pravedno rasporediti koristi i teret koji moraju ponijeti stanari i vlasnici zgrada na koje će se odnositi mjere poboljšanja učinkovitog korištenja energije. Kad se u obzir uzme veliki postotak stanova u vlasništvu stanara stambenih zgrada i skromna sredstva koja su sadašnjim vlasnicima na raspolaganju, svaka će mjera povećanja energetske učinkovitosti stanova biti vrlo zahtjevna. Osnovno je da mora postojati financijski poticaj, nešto što se da ostvariti provođenjem razumnih mjera. Takve mjere mogu doprinijeti gospodarskom oporavku Hrvatske. Mogu se sastojati od projekta u koji će se uključiti razne tvrtke i mala i srednja poduzeća (tehnološke tvrtke, krovopokrivači, vodoinstalateri, građevinska poduzeća, instalateri grijanja i drugi), koja u Hrvatskoj već postoje. S aspekta njemačkih proizvođača opreme koje zanima izvoz, voljeli bismo vidjeti pravosudni okvir koji potiče projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Njemački ministar gospodarstva Dr. Philipp Rösler posjetit će Hrvatsku 11. i 12. ožujka na čelu gospodarske delegacije. Kako procjenjujete gospodarsku suradnju Njemačke i Hrvatske? Što biste poručili njemačkim poduzetnicima kad su u pitanju prednosti hrvatskog tržišta?
Kao dugogodišnji predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore imao sam prigodu upoznati se s mnogim primjerima uspješne suradnje hrvatskih i njemačkih poduzetnika. I osobno sam sudjelovao u jednom takvom projektu, izvrsnoj suradnji s HEP-om u Plominu. Kad su u pitanju prednosti hrvatskog poslovnog okruženja, želio bih istaknuti izvrsnu educiranost inženjera i vrlo povoljan položaj Hrvatske kao čvorišta tržišta plina i električne energije kao i pogodnosti za međunarodnu trgovinu, zbog jadranskih luka koje se nastavljaju razvijati. To je područje koje donosi dodatne mogućnosti za poslovanje u zemljama juga EU. Nažalost, moram spomenuti i neke prepreke potencijalnoj suradnji, prije svega mislim na administrativne prepreke koje i dalje stoje na putu provođenju i razvijanju poslovnih projekta.
Koje se poslovne prilike otvaraju njemačkim i hrvatskim poduzetnicima nakon 1. srpnja, a što vidite kao posebnosti energetskog sektora?
Nama će posao olakšati jedinstveni pravni okvir koji će nastati hrvatskim pristupanjem Europskoj uniji, jer će ulaganja biti sigurnija. Nadamo se manjoj birokraciji i bržim upravnim postupcima, što će Hrvatskoj omogućiti da dostigne komparativne prednosti drugih europskih tržišta, poput konkurentnosti i sposobnosti privlačenja investitora. Što se pak tiče energetskog sektora, nadamo se primjeni Trećeg energetskog paketa EU koji traži provođenje pravila pravičnog tržišnog natjecanja. U razgovoru s nadležnim vladinim predstavnicima mogao sam iščitati mnoge pozitivne signale. Općenito, s optimizmom gledamo na uvjete za snažniju prisutnost u cijelom ekonomskom lancu dodane vrijednosti u sektoru plina i električne energije. Čak i ako trenutno ne možemo ući u velika ulaganja, dajemo podršku našim hrvatskim partnerima u provođenju projekata izgradnje elektrana kojima se želi nadoknaditi trenutno nedovoljna proizvodnja i poboljšati sigurnost opskrbe energijom.