Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se iznad 20 posto i najviša je u Europi među zemljama koje se nalaze u bazi MMF-a, a to znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od trenutačne, pokazuju najnovije danas predstavljene HUB Analize pod nazivom ‘Poslovanje banaka 2011/2012: Povratak negativnih trendova‘.
Takav visok kapital garancija je stabilnosti u slučaju dodatnih produljenja krize i pogoršanja kreditnih plasmana, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti te se može smatrati iznimno sigurnim, no prve naznake rasta aktivnosti i profitabilnosti, koje su registrirane u ovo doba prošle godine u međuvremenu su nestale, došlo je do gušenja potražnje za kreditima i ne čudi da se dobit banaka u takvim uvjetima smanjuje, navodi se u Analizama.Zbog toga je stopa povrata na kapital u hrvatskom bankarstvu ponovo niža od prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu.Stopa je među nižima u usporedbi s europskim zemljama koje u zadnjoj krizi nisu imale problema s bankama, navodi se u Analizama.Analize pokazuju da depoziti stanovništva rastu, ali po nešto manjem postotku nego prošle godine, dok depoziti poduzeća padaju, što je odraz krize i potrebe za likvidnošću.No, omjer kredita i depozita se poboljšava, sve je veća pokrivenost kredita depozitima, kazao je Bohaček.Kod kredita, potražnja je u padu i prvi put od početka krize su i krediti poduzećima na godišnjoj razini manji, dok krediti stanovništvu već neko vrijem stagniraju oko nule ili su nešto ispod nule, naveo je.Jedino su porasli krediti državi, no tu treba reći da su krediti brodogradilištima iz kredita poduzećima reklasificirani u potraživanja od države i zbog toga je taj ‘umjetan‘ skok. Bez njega bi vjerojatno i krediti poduzećima imali nekakav minimalan rast, pojasnio je Bohaček.Rast udjela loših kredit nastavljen je tijekom 2012. i trenutno premašuje 13 posto.U analizama se navodi kako nema velikog manevarskog prostora za pronalazak politike i taktike za promjenu opisanog stanja.Povećanje troškovne efikasnosti ograničeno je i zahtijeva vrijeme, a kako rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju 40 do 50 posto neto rezultata prije rezerviranja, očito je da će prva sljedeća promjena nastupiti tek kada se taj omjer znatno smanji.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček komentirao je danas i donošenje zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi rekavši kako su ciljevi koji se njima žele postići izvrsni i pozitivni te da je to ono što je dugo nedostajalo u Hrvatskoj.Istaknuo je kako su stečajevi koji traju godinama predugi, kako to samo uništava imovinu i ‘topi‘ se vrijednost od koje bi se mogla naplatiti potraživanja.Bitna stvar u predstečajnoj nagodbi je da ona mora biti poslovno opravdana, odnosno da bilo koje od mogućih rješenja (restrukturiranje, otpis ili neki drugi način) kako bi se olakšao život poduzeću u problemima mora biti poslovno opravdano, kazao je Bohaček.Podsjećajući kako je ministar financija Slavko Linić rekao da se u stečaju naplaćuje 30 posto potraživanja, Bohaček procjenjuje da će netko tko može naplatiti 60 ili 70 posto potraživanja sigurno biti motiviran da otpiše nekih 20 ili 30 posto jer će opet na kraju bolje proći nego ako poduzeće ode u stečaj.Šanse su tu, vidjet ćemo kako će biti u provedbi, ali vjerujem, ako će biti nekih problema, da će se zakon mijenjati u hodu jer je to jedan jako bitan zakon s vrlo pozitivnim ciljevima, istaknuo je Bohaček.