Nakon što smo potrošili gospodarski model temeljen na stranim investicijama koje su bile plasirane pogrešnim sektorima, vrijeme je za privlačenje investicija koje ćemo usmjeriti u izvoznu proizvodnju.
Kao najbolji primjer takve zemlje nameće se Irska u kojoj 90 posto izravni stranih investicija u konačnici generira izvozne proizvode, dok je isti omjer u Hrvatskoj samo 47 posto. Takve zaključke iznijeli su sudionici konferencije ‘Izravna inozemna ulaganja – pokretač ekonomskog razvoja‘ koju su organizirali HNB i Ministarstvo regionalnog razvoja.
Na konferenciji svoje su prijedloge i rješenja iznijela tri irska stručnjaka – Frank McCabe iz nadzornog odbora Citibanka, Kieran Corrigan, renomirani financijski stručnjak te pravnik i počasni hrvatski konzul u Irskoj Gerarn Danaher . Prvotnu ideju za skup guverner HNB-a Boris Vujčić dobio je tijekom druženja sa spomenutim trojcem, kada im se nakon svakog popijenog piva sve više počelo činiti da bi Zagreb mogao postati važan regionalni financijski centar. McCabe, koji je svojevremeno bio i podpredsjednik Intela ustvrdio je da su za zemlje poput Irske i Hrvatske izravne strane investicije neopisivo važne: - To se danas možda najbolje vidi na primjeru Hrvatske koja bez stranih ulaganja ne može očekivati značajniji gospodarski rast. Osim toga takva ulaganja strahovito puno dižu sposobnost korporativnog menadžmenta, opću produktivnost i razinu ulaganja u istraživanje i razvoj u cijeloj državi, kazao je. Prema njegovim riječima Hrvatska mora odmah stvoriti osnovne porezne, zakonske, ugovorne i ostale uvjete za privlačenje investicija i poduzeti sve kako bi se u Hrvatsku dovelo jednu od 50 kompanija sa liste koju sastavlja časopis Fortune. Ono što je naglasio kao posebno velik problem je nedostatak poduzetnosti, brzine i fleksibilnosti koja je posebno nužna i u javnom i u privatnom sektoru.
Dodatan minus kojeg McCabe možda i nije dovoljno svjestan je i beskompromisan moralni integritet koji jamči kulturu sveukupne uspješnosti. O Vladinim naporima i mjerama koje su poduzete govorio je ministar financija Slavko Linić koji je objasnio kako su mjere poput smanjenja zdravstvenih doprinosa i ukidanje nekih parafiskalnih nameta dobar put prema stvaranju zdrave investicijske klime. - Nastaviti ćemo sa smanjenjem cijene bruto rada, pogotovo na strani doprinosa. To ne znači da ćemo zakinuti proračun za dio prihoda, već ćemo isti taj prihod zaraditi uvođenjem poreza na nekretnine. Vlada je osim toga smanjila i svoje troškove, a nominalnim smanjenjem proračuna doveli smo deficit na podnošljivih tri posto bruto domaćeg proizvoda, ustvrio je. Linić je kao jednu od važnijih zadaća Ministarstva financija opisao stvaranje lojalne tržište utakmice. Na tom tragu je i uvođenje fiskalizacije, ali i mogućnosti da se poduzetnici koji reinvestiraju svoju dobit, oslobode plaćanja poreza. Linić se zahvalio i bankarskom sektoru koji je uvijek bio spreman podržati Vladine inicijative za pomoć privatnicima. Optimizmom je zračio i podpredsjednik Vlade Branko Grčić: - Osim što od ove godine možemo računati na milijardu eura iz fondova Europske Unije, moramo znati da su sve tranzicijske zemlje tri godine nakon ulaska u EU doživjele boom izravnih stranih ulaganja. Razlog takvog procvata uvijek je sigurnost koju daje pristupanje takvoj zajednici.
Kao dodatnu mjere, kaže Grgić, Hrvatska mora provesti reformu javnog sektora i ukidanje raznih administrativnih barijere koje koče ulagače te osigurati pristup jeftinijem i rizičnijem kapitalu i nikada ne smetati s uma da je tržište nije samo regija i Europa, nego da je tržište globalno.
Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a i HT-a, misli pak, da ovog trenutka trebamo nekoliko kratkoročnih, vatrogasnih mjera kojima ćemo vratiti povjerenje u tržište i zemlju nakon rušenja kreditnog rejtinga. Time u prvom redu misli da hitnu reformu zakona o radu, ali nije zaboravio napomenuti kako pozdravlja i sve dosadašnje napore Vlade i HNB-a. - Tek smo danas uvidjeli kolika je kompleksnost poteza koje moramo vući. U protekle četiri godine naša je pozicija jako erodirala i to ne samo zbog recesije. Recesija nas je samo natjerala da vidimo što je sve trulo. Pali smo na svim ljestvicama konkuretnosti, a ako to u kombinanciji sa snažnim rastom nezaposlenosti nije znak za uzbunu, ja ne znam što jest, priznaje Mudrinić.