Rast javnog duga opće države, koji je krajem travnja iznosio 285,8 milijardi kuna, većim je dijelom posljedica zaduživanja na vanjskom tržištu, ocjenjuju analitičari Reiffeisen banke (RBA).
U skladu s metodologijom ESA 2010, krajem travnja dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, iznosio je 285,8 milijardi kuna ili 86,7 posto procijenjenog BDP-a za 2015.
Premda je pao na mjesečnoj razini za 2,7 milijarde kuna ili 0,9 posto, ukupni javni dug je u odnosu na travanj 2014. godine porastao za 23,2 milijarde kuna odnosno za 8,8 posto te 6,6 milijardi kuna (2,2 posto) u odnosu na kraj 2014. godine.
- Navedeni porast prvenstveno je posljedica izlaska države na inozemna tržišta kapitala u studenom 2014. te u ožujku 2015. godine, navode RBA analitičari.
Dodaju kako su uobičajene promjene javnog duga gotovo u cijelosti determinirane promjenom obveza središnje države, čiji je dug na kraju travnja iznosio je 281 milijardi kuna čineći više od 98 posto ukupnog javnog duga.
U odnosu na ožujak ove godine dug središnje države je niži za 2,5 milijarde kuna ili 0,9 posto. Na godišnjoj razini, obveze središnje države porasle su za 23,3 milijarde kuna ili devet posto, dok je u odnosu na kraj prosinca 2014. prirast zaduživanja središnje države iznosio gotovo 6,6 milijardi kuna ili 2,4 posto.
Krajem travnja dug lokalnih jedinica iznosio je 4,97 milijardi kuna te je na mjesečnoj i godišnjoj razini pao za 3,8 odnosno 1,4 posto.
Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem travnja ove godine 158,1 milijarda kuna to jest 55,3 posto ukupnog javnog duga odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice, a 105,3 milijarde kuna to jest 36,8 posto na državne obveze po kreditima.
Ostatak od 22,6 milijardi kuna su obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.