[gallery columns="5" ids="228022,228023,228024,228025,228026"]
Nakon šest godina pregovaranja potpisan je ugovor o trgovini između Kanade i Europske unije (CETA). Procjenjuje se da će nova pravila igre s Kanadom dići europski BDP za 0,02 – 0,03 posto.
No, taj mali udjel znači zapravo rast od oko tri milijarde eura na godinu. Naporan proces nije ni blizu kraja jer treba proći ratifikaciju, ali za Stevea Verheula, glavnoga kanadskog pregovarača, knjiga je zatvorena. Sljedećih godinu dana gledat će i znojiti se na svakom glasovanju u parlamentu, ali na to ne može utjecati. U opuštenom razgovoru za Lider Verhuel se osvrnuo na proces, probleme, ali i dao pogled na američko-europske pregovore koji su u tijeku. Uz osmijeh priznao je da ne bi volio biti u koži pregovarača u TTIP-u jer ti će pregovori biti mnogo teži i zahtjevniji. S nama je podijelio razmišljanja o najvećem problemu koji će imati obje strane i kako iskustva iz pregovora o CETA-i mogu pomoći.
Koja su područja bila najteža? Gdje ste potrošili najviše vremena?
– Intelektualna prava bila su dosta zahtjevna, pogotovo vezana uz farmaceutiku. Poljoprivredni dio ugovora također je bio iznimno zahtjevan, kao i dio vezan uz financijske institucije. Glavni cilj Europske unije u pregovorima bio je da im se omogući pristup javnoj nabavi na svim razinama i to je oduzelo dosta vremena. To su bili najteži dijelovi pregovora. Rezultat je ugovor s više od 1500 stranica i mogu reći da je to najkompleksniji ugovor koji je Kanada s nekim potpisala. Razlog je i širina koju smo imali i dubina koju smo rješavali.
Koje su najveće prednosti tog ugovara za Kanadu i Europsku uniju?
– Najveća prednost ugovora za Kanadu je u prodaji dobara jer ćemo imati neometan pristup tržištu većem od 500 milijuna ljudi i to bez carina. To će biti prednost u odnosu na druge zemlje koje imaju carine. To je bio naš glavni cilj. Za Europsku uniju najveća prednost bit će u procesu javne nabave, koja će biti otvorena na svim razinama. Do sada to nije bilo tako, već samo na državnoj razini. Sada su sva područja otvorena za Europsku uniju i to je prvi put da smo potpisali takav sporazum. Taj privilegij nemaju ni Sjedinjene Američke Države.
A što to znači za hrvatsko-kanadske trgovinske odnose?
– Za hrvatske tvrtke to znači otvaranje tržišta s privilegijima koje do sada nisu imale. Dosadašnja trgovinska razmjena nije velika i pruža velike mogućnosti za rast. To se odnosi ponajprije na namještaj, obuću i još neke dijelove gdje su carine bile od 15 do 20 posto. Danom stupanja na snagu CETA-e one se brišu i to će biti prednost za tvrtke. S druge strane, kanadske tvrtke imaju interese u turizmu, pružanju usluga te u energetskom sektoru i uslugama vezanim uz energetiku, a bit će i lakši plasman kanadskih dobara.
Cijeli razgovor možete pročitati u novom broju Lidera.