Tečaj kune ne bi trebao biti u središtu ekonomske politike, a njegova korekcija ne bi donijela koristi već bi mogla uzrokovati štetu, ocijenila je danas viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster u izjavi nakon predstavljanja studije Svjetske banke ‘Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu‘.
Tečaj kune oblikuje se na tržištu, on je tržišna kategorija i ovisi o svim ostalim elementima ekonomske politike. U situaciji kad je gospodarstvo visoko eurizirano, uz visoku vanjsku izloženost kroz vanjski dug te visoko euriziran javni i unutarnji dug, nema puno opcija za drugačije vođenje tečajne politike, rekla je Madžarević - Šujster upitana kako komentira pojedine zahtjeve za korekcijom tečaja kune. Ocjenjuje da Hrvatska kao zemlja koja teži ulasku u eurozonu kako bi smanjila jedan od rizika, a to je tečajni rizik, nema nikakve dodatne koristi od "igranja s tečajem", a može imati samo velike štete.
- Na to ne treba usmjeravati ekonomsku politiku. Tečaj nije kategorija kojom se danas trebamo baviti, puno više posla trebamo obaviti u redefiniranju fiskalne politike što Vlada ovih dana intenzivno radi", kaže Madžarević - Šujster. Kad je riječ o internoj devalvaciji, preporuke MMF-a i HNB-a, a prepoznala ih je i Vlada, su smanjenje unutarnjih troškova, povećanje produktivnosti i konkurentnosti, dodaje ona. Slično je mišljenje predsjednika Vijeća članica HUP-a Ivana Milolože koji je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća izjavio kako je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, pa je teško očekivati veće promjene tečaja i nakon najavljene promjene čelne osobe Hrvatske narodne banke.
Tečaj kune prema euru je, doduše, nerealan, ali klizanje kune u sadašnjim bi okolnostima značilo dodatni udar na standard građana, kao i na poduzetnike koji bi još teže vraćali kredite, ocijenio je Miloloža. Protiv proklizavanja kune izjasnio se i čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji smatra da Vlada mora pronaći druge načine za poticanje gospodarskog rasta i izvoza, jer bi građani, koji su uvelike zaduženi u eurima, u eri poskupljenja doživjeli još jedan snažan udar od kojega se mnogi ne bi oporavili.