Ministri u Vladi odbacili su danas kritike da Vlada ne zna upravljati javnim financijama te da se zadužuje mimo plana i to na telefonskim sjednicama, ističući kako je zaduživanje potrebno zbog refinanciranja dugova koji su nastali ranijih godina.
Ministar financija Slavko Linić uoči današnje sjednice Vlade, prve u 2014. godini, kazao je kako takve ocjene daju ljudi koji "jako slabo znaju o financijama".
Novinari su ga, naime, pitali za komentar analize Instituta za javne financije u kojoj se ocjenjuje da Vlada nema strategiju zaduživanja i upravljanja javnim dugom, te kao negativni primjer ističe da je na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, od koje je jedna bila telefonska, Vlada donijela odluke o zaduženju u ukupnom iznosu od 4 milijarde kuna.
Linić odvraća kako od tih stručnjaka nije čuo što bi Vlada trebala napraviti, primjerice, s Hrvatskim autocestama i Autocestom Rijeka-Zagreb.
"To nisam čuo. Te kredite treba vraćati, vraćaju ih građani Hrvatske, a nisam čuo komentar stručnjaka. Isto tako, restrukturiranje željeznica kasni deset godina, neka mi objasne što su spavali 10 godina", odgovara Linić na kritike.
Dugove vraća državni proračun i zato se zadužujemo, to radimo zadnje dvije godine i htio bih malo više ozbiljnosti, dodaje ministar financija.
"A kako ćemo se kratkoročno zaduživati, to je ipak stvar ministra financija, a ne stručnjaka. Stručnjaci neka se bave našim dugovima i kako ih riješiti - tada ću ih cijeniti", poručio je.
Ponavlja da od tih stručnjaka želi čuti mišljenje o monetizaciji ili koncesijama na autoceste. "A nažalost, nisam ih čuo. Očito, boje se građana i skrivaju svoje mišljenje i znanje", zaključio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić naglašava da Hrvatskoj u ovoj godini za refinanciranje dugova treba 50-55 milijardi kuna te stoga "mora imati širok spektar potencijalnih izvora sredstava za finaciranje i refinanciranje duga".
"Iznosi koji se spominju (4 milijarde kuna) manji su od 10 posto od ukupnog refinanciranja, a svi su u funkciji refinanciranja nečega što je nastalo svih ovih godina. Prema tome, Vlada mora koristiti sve moguće izvore da bi to osigurala", ustvrdio je.
To što se o zaduživanjima odlučivalo na telefonskoj sjednici Vlade Grčić ne smatra spornim. "To je manje bitno, pitanje je samo hitnoće uspostave aranžmana, ali ništa tajnovito tu nema", rekao je.
Kritike iz analize Instituta za javne financije odbacuje i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglašavajući da Vlada "vrlo jasno zna kako upravljati deficitom i javnim financijama idućih godina".
Zaduženja su, istaknuo je, bila potrebna i Vlada se nije zadužila mimo proračuna. "Taj dio novca je bio potreban, morali smo to odraditi i nije bilo mimo proračuna, to je u planu prihoda i rashoda", rekao je i dodao da plan zaduživanja uvijek postoji, pa tako i za ovu godinu.
U aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF), objavljenom jučer pod naslovom "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?", ocjenjuje se kako Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom te ističe potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima.
Navodi se kako je Vlada u samo tjedan dana, na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, od kojih je ona na Badnjak bila telefonska, s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna.
Anto Bajo (IJF) i Marko Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) u toj analizi napominju kako se "ukupan iznos svih nedavnih zaduživanja veći od četiri milijarde kuna i izravno odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedura prekomjernog proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima", ističu Bajo i Primorac u analizi IJF-a.