Sabor je nastavio sjednicu raspravom u drugome čitanju o prijedlogu Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je u javnosti poznat kao zakon o švicarcima. Njime bi se pod nadzor stavili troškovi koje potrošačima nameću banke za vrijeme korištenja kredita, rekao je ministar financija Slavko Linić.
Linić je rekao i kako su bankari na jučerašnjem sastanku predložili novo rješenje za švicarce - koje se ne bi provodilo pojedinačno za svakog građanina, nego bi bilo jedinstveno za sve. Nakon izlaganja ministra Linića Dujomir Marasović (HDZ) poručio je kako bi vladajućima trebalo deset mandata da izvuku zemlju iz krize. Na tu izjavu ministar Linić je reagirao povišenim tonom pitajući HDZ-ove zastupnike što su oni za građane učinili u godinama svojeg mandata. Ostavili ih bez radnih mjesta, ustvrdio je Linić.
Martina Dalić (HDZ) sumnja u efikasnost predloženoga. Ustvrdila je kako su svi pokazatelji negativni otkad je koalicija preuzela državu.
Damir Kajin predložio je da bi bilo dobro razmotriti jučrašnji prijedlog bankarskog sustava.
U Zakonu o potrošačkom kreditiranju kamate u kreditima koji imaju aprecijaciju veću od 20 posto u odnosu na početni tečaj određivat će se na temelju početne kamatne stope i početne vrijednosti libora. Banski dvori predlažu i uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu.
Iz Vlade poručuju kako žele kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovama kredita, a u tom se smislu više ne bi dopuštale nove naknade nakon ugovorenog kredita. Vlada predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Ministarstvo financija će propisivati koje su naknade dopuštene za stambene kredite, a banke moraju građane u pisanom obliku upozoriti što je to tečaj, što mogu očekivati i što su promjenjive kamatne stope. Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže točno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti).
Radi izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu izmjena zakona i kod kojih nisu bili definirani parametri na temelju čije će se promjene mijenjati ugovorena promjenjiva kamatna stopa, Vlada predlaže da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječnu kamatnu stop na depozite građana u odnosnoj valuti), fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.