Predsjednik Vlade Zoran Milanović na početku je današnje sjednice Vlade predsjedniku Republike na odlasku Ivi Josipoviću izrazio Vladinu zahvalnost, a novoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović zaželio dobrodošlicu.
Bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću koji je po mišljenju svih nas časno i na uzor obavljao dužnost predsjednika Republike Hrvatske još jednom izražavamo svoju zahvalnost, a novoj predsjednici želimo dobrodošlicu i s njom ćemo surađivati u okviru zakona, kao i do sada. Na tome smo striktni, tako funkcioniramo i tako će biti ubuduće, rekao je Milanović.
Dodao je kako je Vlada s bivšim predsjednikom, u okviru područja suradnje koja postoje između predsjednika i Vlade i koja su malobrojna, a neka od njih su važna, surađivala jako dobro te rekao da vjeruje da će tako biti i ubuduće. Istaknuo je da kao predsjednik Vlade poziva i stoji na raspolaganju novoj predsjednici svakoga četvrtka, odmah nakon inauguracije, za razgovor i informaciju o tome što je Vlada radila u protekle tri godine i što će raditi u sljedećih godinu dana te po čemu smatra da je trenutna Vlada dobra i puno bolja od prethodne dvije.
Ali, tu se mišljenja uvijek mogu razilaziti. Mi imamo svoje argumente i otvoreni smo za razgovor, rekao je Milanović.
Što se tiče predsjedničine želje za preseljenjem rezidencije u Visoku ulicu u Zagrebu, rekao je da Vlada toj želji teško može ne udovoljiti. Što se nas tiče, ta selidba može započeti odmah iza inauguracije, praktički prvi dan. Ako je to u duhu štednje za koju se zalaže Vlada, tim bolje, rekao je Milanović.
Na sjednici Vlada će raspravljati o Prijedlogu sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Radi se o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili.
Vlada se za donošenje te mjere rukovodila isključivo socijalnim kriterijem i njome će biti obuhvaćen najsiromašniji sloj ljudi, korisnici socijalnih naknada, oni koji nemaju dodatne ušteđevine, niti dodatne imovine, primatelji invalidnina i oni koji su zbog takvog duga blokirani do godinu dana, a trebala bi obuhvatiti oko 60.000 građana.
Po prijedlogu sporazuma, prihvatljivi dug građana može iznositi najviše 35.000 kuna, kumulirano po svim vjerovnicima, i to na dan 30. rujna 2014., evidentiranog u Fini. Od toga najviše 25.000 kuna može biti dug prema vjerovnicima kojima je osnivač država, odnosno javnim poduzećima kao što su HEP ili HRT, a 10.000 kuna prema ostalim privatnim vjerovnicima.
U listopadu prošle godine Vlada je počela razgovore s bankama, teleoperaterima i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima kojima su najsiromašniji građani dužni za usluge telefoniranja, komunalne usluge, struju, vodu i slično. Spremnost na oprost dugovanja vrlo brzo su iskazale banke i predstavnici gradova dok su teleoperateri bili "najtvrđi", no na kraju je dogovor postignut i s njima.
Pred Vladom će se naći i prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Glavna je ideja te smjernice da se trošak sanacije s poreznih obveznika, odnosno građana, premjesti na dioničare i vjerovnike.
Na dnevnom redu sjednice je i odluka o davanju suglasnosti na donošenje obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjeli koncesije na pomorskom dobru, u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže, radi realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari. Prijedlog o davanju suglasnosti upućuje se Hrvatskom saboru, kako bi se obvezujući krug natječaja za Kupare mogao raspisati za koncesijsko razdoblje od 99 godina.