[gallery columns="5" ids="228184,228187,228188,228189,228190,228191,228192,228193,228194,228195,228197"]
Vlada odustaje od monetizacije autocesta, država će ići u javnu ponudu s mirovinskim fondovima i građanima, izjavio je danas premijer Zoran Milanović na susretu Liderovog Kluba izvoznika u Koprivnici.
– Hrvatska ima izgrađenih 1.300 kilometara autocesta, toliko nema niti jedna druga država srednje i istočne Europe izuzev Mađarske koja je koja duplo veća. Znate li koliko košta njihovo održavanje? Prije mjesec dana vozio sam se s europskom povjerenicom za promet u automobilu i pokazivao što je Hrvatska morala sama izgraditi i kada se to stavi u šire ekonomske okvire izgleda šokantno. Krenuli smo s idejom monetizacije pomoću koje bismo smanjili javni dug, međutim reakcija javnosti bila je loša. Stoga smo odlučili uključiti mirovinske fondove u equity, a ako žele, dionice autocesta mogu kupovati i građani. Samo moraju biti svjesni da se radi o dugoročnom ulaganju i da se neće ponoviti situacija s HT-ovim dionicama iz 2007. godine. S mirovinskim fondovima dobit ćemo manje nego s koncesijama, ali autoceste ostaju hrvatske – zaključio je Milanović koji se potom osvrnuo na problematiku devalvacije kune.
Devalvacija kune bilo bi čisto švercanje i uteg turizmu. Hrvatska ekonomija temelji se na uslužnoj djelatnosti koja čini 65 posto izvoza. U turizmu su kapitalna ulaganja ogromna, u ovom trenutku imamo milijardu eura najavljenih investicija. Hrvatska turistička industrija je konkurentna, profitabilna, dionice turističkih tvrtki su žive i likvidne. Turizam nije hrvatski potencijal, već meki jastuk hrvatske platne bilance, djelatnost koja jamči dugoročnu nacionalnu sigurnost. S devalvacijom se ne treba poigravati – izjavio je premijer osvrćući se na neke komentare izvoznika da je hrvatska valuta prejaka.
Istaknuo je i da su ekonomskoj krizi nastradale one države koje su kontinuiranale niske platne bilance, no da Hrvatska taj problem nema.
– Sve europske zemlje nešto izvoze i sve u tome žele biti najbolje. Nismo mi jedini kojima je izvoz vrlo bitan. Treba gledati kako biti uspješniji od konkurencije i prodati čim više robe – rekao je Milanović u sjedištu Podravke u Koprivnici.
Izvoznici su pohvalili dosadašnji rad Joška Klisovića iz Ministarstva vanjskih poslova, ali od premijera i njegove Vlade očekuju neke konkretne promijene, naročito na polju birokracije i smanjivanja državnog aparata. Ivan Topčić, predsjednik Uprave Tim kabela premijeru je rekao da sve ide dobro dok ne dođe do državnih institucija koje postupke odugovlače do beskraja, za što izvoznici nemaju vremena.
– Nama treba vaša podrška, vi ste naši poslužitelji. Pokosite nam travu, stavite mreže, a mi ćemo odigrati utakmicu i vidjet ćete kakve ćemo rezultate ostvariti. Znam da država nema novaca, no isto tako ih i suludo ih troši, kao što je bio slučaj sa brodogradilištima. Očekujemo da hrabro krenete u promijene. Gospodarstvenicima treba netko tko je spreman zbog toga izgubiti izbore – poručio je Topčić.
Milanović mu je odgovorio da je to puno bolji razlog nego da se izbori izgube radi korupcije. Osvrnuo se i na smanjeni broj radnika u nekim tvrtkama koje su u potpunom i djelomičnom državnom vlasništvu. Konkretno, građani Koprivnice, u kojoj je na vlasti SDP sigurno na stranku ne gledaju blagonaklono od kada je iz Podravke otišlo 1.200 zaposlenih, a stranka se, kaže Milanović, zamjerila i mastodontima kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatska pošta. - Nisam rekao da se u državnom aparatu neće otpuštati ljudi, već da nećemo smanjivati plaće jer trebamo povećati potrošnju koja je napokon počela rasti i to za 3,5 posto u zadnja tri mjeseca, zahvaljujući nekim smanjivanjima poreznih stopa. Napali su nas da štitimo bogate građane, čija primanja spadaju u veće porezne razrede, no to su ljudi s kreditima koji sva primanja daju bankama.
Tri godine sam štitio banke ko` oko u glavi, sad je dosta. Sad ćemo vidjeti što one mogu napraviti za Hrvatsku – rekao je Milanović. Stao je i u obranu brodogradilišta, kao hrvatske tradicionalne proizvodnje i istaknuo one pozitivne primjere brodogradilišta koja su preživjela i danas na inozemnim tržištima prodaju brodove po cijeni od 200 milijuna eura. Izvoznicima je pokušao objasniti i s kakvim se dilemama suočava kao političar, ističući primjer Rusije, protiv koje mnogo članica EU ima, za razliku od Hrvatske, već povijesnu averziju. Rusija, kaže, nije neprijatelj Hrvatske, bez obzira na krizu u Ukrajini.
– Povijesno nasljeđe je vrlo bitno, a ruski tenkovi nisu bili u Hrvatskoj. Rusi prema Hrvatima imaju dobar stav i to treba iskoristiti – zaključio je Milanović.