Poboljšani uvjeti financiranja mogu se sačuvati samo dodatnim poticajnim mjerama, koje će poduprijeti tvrdokorno slabašan gospodarski rast i otkloniti rizike po stabilnost financijskog sustava, upozorio je danas u najnovijem izvješću Međunarodni monetarni fond (MMF).
Stanje u financijskom sektoru i na tržištima popravilo se u proteklih šest mjeseci zahvaljujući obnovljenim monetarnim poticajima i jačanju likvidnosti, konstatiraju autori MMF-ova redovnog polugodišnjeg izvješća o stabilnosti međunarodnog financijskog sustava.
U eurozoni su poboljšani uvjeti financiranja država, banaka i kompanija na tržištima ali u njezinom rubnom pojasu banke i dalje pritišću "povišeni troškovi financiranja, pogoršana kvaliteta imovine i slaba zarada", napominju u MMF-u.
Na poduzeća u tom dijelu eurozone izravno utječu slaba aktiva banaka, nepovoljni ciklički trendovi i njihov vlastiti dug. Nužni proces smanjivanja tog duga može se ublažiti smanjivanjem razlike između "jezgre" eurozone i njezina ruba, te nižim troškovi financiranja i restrukturiranjem, ističu u MMF-u. Banke u rubnom dijelu eurozone suočene su pak s teškom zadaćom podupiranja gospodarskog oporavka i istodobne zaštite od sve izraženijih domaćih rizika, napominju.
Kako bi se poboljšale bilance u privatnom i javnom sektoru i pojačalo kreditiranje a time i podupro gospodarski oporavak, eurozona se mora fokusirati na poboljšanje aktive banaka i izgradnju snažnijeg nadzornog mehanizma za financijski sektor. Banke moraju objavljivati više podataka o imovini a regulatori selektivno analizirati njezinu kvalitetu, naglašavaju u MMF-u.
Procjenjuju također da će banke u Europskoj uniji možda morati smanjiti razinu zaduženosti za dodatnih 1.500 milijardi dolara u okviru izmjene modela poslovanja, smanjenog oslanjanja na kredite drugih financijskih tvrtki i jačanja kapitala.
Odvojeno ističu da su nekonvencionalne mjere koje su pokrenule središnje banke pojedinih razvijenih zemalja, ponajprije američki Fed, ključna potpora agregatnoj potražnji i da trenutno donose pozitivne rezultate. Ipak, u slučaju dulje primjene mogle bi potaknuti pretjeranu sklonost rizičnoj imovini, upozoravaju.
Stoga sugeriraju da se pomno prate efekti tih mjera, izdvajajući posebno opasnost mogućeg pogrešnog izračuna kreditnog rizika, te rizičnije pozicioniranje slabijih mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća.