Slovenski političar Jelko Kacin, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, za tursku novinsku agenciju Anadolija izjavio kako je moguće da se ulazak Hrvatske u Europsku uniju odgodi do kraja iduće godine, a možda i duže.
Dodao je da će 1. siječnja 2013. svejedno stupiti na snagu drukčiji trgovinski režim.- Zbog približavanja ili mogućeg ulaska Hrvatske u EU, 1. siječnja 2013. godine stupa na snagu drukčiji trgovinski režim. To će donijeti velike promjene u prodaji poljoprivrednih proizvoda, odnosno proizvoda za domaće tržište u BiH. Mislim da je to upozoravajuća poruka na koju bi trebalo odmah reagirati - napomenuo je Kacin.
Predsjednik Donjeg doma njemačkog parlamenta Norbert Lammert u nedjelju je izjavio da se zalaže za stanku u proširenju EU, uključujući i Hrvatsku, za koju je ocijenio da nije spremna za članstvo u EU. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert odmah potom je izrazio uvjerenje da će Hrvatska ući u EU kako je i planirano. Predsjednik Republike Ivo Josipović tvrdi da datum ulaska Hrvatske u EU nije u pitanju.
Istodobno je objavljeno da je Kacinov nadređeni, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz u razgovoru za britansku novinsku agenciju Reuters naglasio kako se ne smije dirati u datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju, predviđen za 1. srpnja sljedeće godine, odgovorivši tako na Lammertovu izjavu.- Najnoviji izvještaj Europske komisije o napretku Hrvatske bio je djelomično kritičan u vezi provođenja reformi. Ima nekoliko točaka koje se moraju popraviti. Ali s Hrvatskom su sklopljeni jasni dogovori. Smatram: Pacta sunt servanda (ugovore valja poštivati). Zbog toga Hrvatska mora dobiti svoj datum ulaska - istaknuo je predsjednik Europskog parlamenta.I njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler kazao je u intervjuu za list RuhrNachrichten kako je uvjeren da će Hrvatska na vrijeme izvršiti sve svoje zadaće i 1. srpnja 2013. ući u EU.
Europsku komisiju zabrinjava to što bi pitanje Ljubljanske banke moglo biti prepreka ulasku Hrvatske u EU, no stajalište Njemačke prema završetku hrvatskog pristupnog procesa osnažuje poziciju Ljubljane, ocjena je ljubljanskog Dela. Delo se osvrće na nastojanje ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da u spor s Hrvatskom uključi Komisiju, o čemu je razgovarao sa Štefanom Fueleom. Navodi da Bruxelles s jedne strane potiče Sloveniju i Hrvatsku da za spor nađu obostrano prihvatljivo rješenje, ali ‘dalje od toga ne ide‘.
S druge strane, navodi se u tekstu, Slovenija ima i vrlo neugodno iskustvo s usporavanjem hrvatskog pristupnog procesa iz 2009., u vrijeme vlade Boruta Pahora, kada su hrvatski pregovori nastavljeni tek nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma. Slovenija je u graničnom sporu s Hrvatskom precijenila načelo solidarnosti članica EU-a, smatrajući da Hrvatska nema alternativu. Ta blokada je naštetila Sloveniji. I sam ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar priznao je da više ne može izdržati pritisak da se hrvatski pristupni proces deblokira.
Delo u zaključku navodi kako se mnogo puta dogodilo da Hrvatska nije vjerodostojna te da od svojih stajališta ponekad ‘odstupi tek kad ima nož za vratom‘, ali da i na slovenskoj strani ima mnogo ‘političke patologije‘ - kad se govori o nevjerodostojnosti Hrvatske misli se zapravo na ispunjavanje vlastitog interesa. Zato Erjavec mora paziti da ne prijeđe ‘tanku crtu‘ koja bi značila otvoreno blokirati susjednu državu na putu u EU. Ako je Slovenija u pravu, problem je u tome da je svoj adut već proigrala, a to zna i Hrvatska, zaključuje Delo u komentaru Između EU-a i Ljubljanske banke.