Nakon 20 godina zabrane, početkom listopada iz Europske unije stigle su pozitivne vijesti za sve hrvatske uzgajivače školjaka - ukinuta je zabrana izvoza u zemlje članice Europske unije.
Vijest koja će prema prvim reakcijama dati dodatni vjetar u leđa uzgajivačima školjaka diljem Jadrana.- Znali smo da će se ta odluka donijeti prije ili poslije, to je izvrsna vijest. Hrvatski uzgoj školjaka nije ni približno iskorištavao svoje kapacitete zbog ograničenog tržišta, zato je to fenomenalna vijest koja će nam pomoći da se i dalje širimo. Nadzornici Europske komisije pomno si pregledali sva naša uzgajališta i način na koji ih kontroliramo te nam dali zeleno svjetlo za izvoz u Europsku uniju. Pred nama je sad borba za što bolji položaj na tom novom tržištu, ali bit će to velika prilika za sve nas - ističe Mario Lovrinov, direktor Cromarisove proizvodnje.
Nepoznata nepogoda Ukidanje zabrane dio je intenzivnih pregovora i strogih kontrola koje traju od 2006. Hrvatska školjkaška industrija zbog tog ograničenja nije se mogla razvijati u skladu s kapacitetima pa će sada možda imati problema s novim zahtjevima za školjkama iz EU.- Hrvatska zasad nema veliku količinu školjaka iz uzgoja za izvoz. Europskoj uniji možemo ponuditi malo školjaka iz ulova, odnosno skupljanja, osobito iz izlovnih područja za školjke u zapadnoj Istri. Danas se u Hrvatskoj proizvodi, odnosno uzgaja, dakle uzgoj, 2,5 tisuća tona, nedovoljno i za hrvatsko tržište. Razlozi tako male proizvodnje jesu velika šteta koju nanose grabežljivci i nedostatak mlađa kamenica u prirodnoj reprodukciji. Uzgojni kapaciteti za školjke u normalnoj situaciji, bez prirodnih nepogoda, mogu zajamčiti nekoliko puta veću proizvodnju, i do 8000 tona, od kojih bi se nešto moglo ponuditi i za izvoz - kaže Antun Pavlović, savjetnik za ribarstvo i marikulturu u Hrvatskoj obrtničkoj komori, ujedno vlasnik uzgajališta u Stonu.
Velika je prilika za Hrvatsku proizvodnja europskih kamenica, koje se sada mogu uzgajati samo u Hrvatskoj. Prije ih je bilo i u Francuskoj, ali uništila ih je bolest. Te kamenice tražene su zbog kvalitete, što je velika prednost koju hrvatski proizvođači mogu imati u odnosu na druge. Problem je što je trenutačna proizvodnja u Hrvatskoj dovoljna da opskrbi samo dva bolja restorana u Europi. Velik problem za manja uzgajališta bit će nabava skupe opreme za poboljšanje kvalitete i kvantitete školjaka. Osim toga ove je godine šibenski kraj pogodila neka vrsta elementarne nepogode koja je utjecala na kvalitetu školjaka.- Od 20 proizvedenih tona školjaka prodao sam ih samo sedam tona zbog loše ovogodišnje kvalitete. Nitko ne zna razlog tomu, samo ga možemo nagađati. Ako se ponovi još jedna takva godina, teško ćemo preživjeti mi mali uzgajivači. Otvorenje tržišta Europske unije odlična je prilika, ali mali će teško imati koristi od toga. Udruživanje je jedna od mogućnosti. Tako bi se pojeftinilo osuvremenjivanje, ali tko će dizati kredit u ovo vrijeme i jamčiti svojom imovinom? - zabrinut je Zoran Marenci, direktor Triton mara.
Ostvarena desetina strategije Velik problem uzgajivačima u pripremi za tu odluku pravila je i lokalna vlasta koja dodjeljuje koncesije. Iako se prema strategiji prihvaćenoj 2002. danas trebalo proizvoditi 20 tisuća tona dagnji, proizvodi se samo desetina previđenog iznosa.
- Očekujem da će ulazak u EU i ukidanje zabrane izvoza potaknuti državne i županijske institucije da brže i učinkovitije poboljšaju uvjete za veći i kvalitetniji uzgoj školjkaša kako bi Hrvatska za nekoliko godina postala konkurentna na tržištu EU, jer za to imamo mnogo potencijala. Županijski prostorni planovi nisu predvidjeli koncesije na otvorenome moru za postavljanje ‘long-line’ sustava, koji omogućuju veću proizvodnju za izvoz - rekao nam je Aldo Kočevar iz pulskog R.A.K.-a.Iako će za procjenu učinka te odluke trebati pričekati nekoliko godina, on je spreman povećati svoju proizvodnju sa sadašnjih 50 tona na 400. Toliko mogućnosti imaju i u Cromarisu.- Planiramo povećati svoje kapacitete jer smo znali da će se ta zabrana ukinuti najkasnije do ulaska u Europsku uniju. Da bi proizvodnja bila uspješna, treba od dvije do tri godine, stoga mogu reći da smo mi spremni na zahtjeve za više naših dagnji. Uskoro namjeravamo proizvoditi europske kamenice i tako se još više probiti na inozemno tržište - naglašava Lovrinov.Dvadeset godina kočio se razvoj hrvatske školjkaške industrije, danas je pred njom prilika koju je čekala. Hrvatska školjka, posebno kamenica, kvalitetom je iznad one drugih europskih proizvođača - na hrvatskim je kompanijama da iskoriste tu priliku.