- Malo nas je, ali smo hrabri - riječi su s kojima je Ivana Nikolić Popović otvorila 2. Hrvatski skup kreativnih i kulturnih industrija s fokusom na autora u atmosferi osjetno drugačijoj nego prilikom svečanog otvaranja Mjeseca kreativne i kulturne industrije održanog prije desetak dana.
Sudeći prema uvodnom govoru, ali i broju prisutnih, povod za rezignaciju je izostanak tražene ili očekivane medijske i političke podrške zbog čega je Nikolić Popović "iskreno zahvalila svima koji su imali hrabrosti podržati" ideju iza cjelomjesečnog festivala stvaranja i kulturu.
Monetizacija i moć dizajna
Ideja se pak počela kristalizirati tijekom današnjeg skupa, na kojem su izvršni direktor Creative Industries Styrie iz Graza Eberhard Schrempf i voditelj odsjeka za Informacije i izložbeni dizajn sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Grazu Karl Stocker podijelili svoja iskustva o monetizaciji i industrijalizacije kreativne industrije na području dizajna.
Schrempf je dizajn definirao kao "povod za inovaciju i pokretanje masovnih promjena", rekavši da su Austrijanci, kroz javno-privatna partnerstva i umrežavanja u dvije godine uspjeli zaposliti 14.190 kreativaca u 3980 kompanija stvarajući značajnu dobit.
Kako im je to pošlo za rukom? Styria je u državnom vlasništvu Štajerske i raspolaže s godišnjim budžetom od 1.5 milijuna eura s kojima financira forume, mjesec dizajna i druga druženja sa svrhom umrežavanje dizajnera, investitora i proizvođača. Ona kroz godinu organizira oko 120 događaja s oko 80 partnera u kojima se potiče razumijevanje i prihvaćanje različitosti, promovira dizajn i inspiriraju investitori od kojih se, baš kao i od umjetnika, očekuje transparentnost i zdrava doza poslovne etike.
- To je "no bitching" pristup u kojem nema utrke prema dnu - kaže Schrempf opisujući pristup kao ‘‘sexy-cool‘‘.
Potencijal dizajna je ilustrirao i Karl Stocker, kroz predstavljanje 11 metropola s liste "Gradova dizajna" UNESCO-a. Bila je to moćna prezentacija, koja je, ukratko, pokazala da su ljudi pokretači promjena i da su one moguće bez ili usprkos državnim poticajima i spoticanjima. Kao primjer su navedene četvrti u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu, militantni kreativci iz francuskog Saint-Étiennea ili Detroit, koji se od bankrota i deindustrijalizacije uspješno oporavlja upravo kroz primjenu kreativnih djelatnosti, pa tako i dizajna.
"Nesigurnost"
Uslijedilo je, možda ključno, predavanje slovenskog akademika s nizom titula Mihe Klinara, koji u Sloveniji već neko vrijeme radi na ‘industrijalizaciji‘ pa tako i monetizaciji kreativnih i kulturnih industrija. On je rekao da današnji svijet krasi opća "nesigurnost" potaknuta nezaustavljivom globalizacijom.
- Svijet se danas dijeli na dva pola, na one koji žele naučiti i prihvatiti tranziciju i one koji traže zadržavanje statusa quo - rekao je, ocijenivši da je drugi scenarij nemoguć.
Klinar je bez puno uvijanja dodao da uspjeh kreativne i kulturne industrije ovisi o političkim smjernicama, pa samu konstrukciju i terminologiju okarakterizirao kao političku. Prema njemu, kreativna industrija investitore i poduzetnike zanima više od kulturne, zbog čega bi one trebale nastupati odvojeno. No, takvo razdvajanje često ne odgovara politici, jer udruživanje, stvarno ili pojmovno, podrazumijeva i združeni proračun.
Opisujući uspjeh u industrijalizaciji kreativne industrije u Sloveniji, Klinar kaže da su njemu prethodile godine analitike i savjetovanja. Na kraju je primijenjen "top down" pristup u kojem se važnost i profitabilnost dizajna gurala kroz menadžment, a tek na kraju kod "radnika u plavim kutama".
Kreativna klasa?
Na skupu je održan i panel u kojem su o postojanju ili formiranju "kreativne klase" razgovarali Ivo Spigel, Feđa Vukić i Miha Klinar uz moderaciju Gordane Gelenčer. Postojanje "stvaralačke" klase je pritom ostalo neizvjesno, ali je brzo postignut konsenzus da hrvatska politika i država "ništa ne vide" i koče napredak.
Što je pak izvjesno? Izvjesno je da hrvatsko stvaralaštvo i kultura predugo žive u mučnoj "nesigurnosti" koja je, ako je suditi prema razgovorima tijekom pauze, dojadila svima.