Bosna i Hercegovina i Srbija već su donekle službeno procijenile štetu od katastrofalnih poplava, ali hrvatska su ministarstva znatno opreznija.
Službene procjene još nitko ne želi dati, a neslužbene procjene Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva graditeljstva govore o šteti od pola milijarde kuna - 100 milijuna u poljoprivredi i 400 milijuna na obiteljskim kućama.
Katastrofalne poplave imaju i niz neočekivanih gospodarskih efekata. Odaziv građana za pomoć u raznim humanitarnim akcijama potvrdit će pozitivan trend zabilježen u trgovini na malo. Prodane su tone flaširane vode, higijenskih potrepština i konzervirane hrane pa bolje rezultate nego lani mogu očekivati trgovci, farmaceuti i dio prehrambene industrije. Oko 55 milijuna kuna uplaćeno je i na žiroračun Crvenoga križa, koji taj novac planira utrošiti na namještaj za spavaće sobe, kuhinje i kućanske aparate. No ni oni ne znaju koliko će novca otići na koji program dok Vlada ne dostavi konačne procjene o šteti, a zasad putem medija pozivaju proizvođače namještaja i kućanskih aparata te ostale stolarije na slanje ponuda. Najviše će, pak, profitirati sektor kojem su novi poslovi i najpotrebniji - građevina. Prema službenim podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, inspektori su proveli nadzor u oko 3100 kuća, od čega su 134 proglašene opasnim za život. Važno je reći da je u većini pregledanih kuća voda dosezala prosječnu visinu od metar i pol, pa iako one nisu proglašene opasnima za život, trebaju građevinske zahvate da bi ponovno bile adekvatne za život. Nadzor u mjestima poput Posavskih Podgajaca i Rajevog Sela još nije završen, a u Gunji još nije ni počeo.
Ministarstvo za sada ne želi spekulirati o iznosima potrebnim za sanaciju šteta, već kažu da će rezultate nadzora objaviti kada bude gotov. Dodaju da je Vlada obećala da će popravak obiteljskih kuća platiti proračunskim novcem te da Ministarstvo u ovim trenucima izrađuje program kojim će se taj postupak definirati. Kompanije poput osječke Hidrogradnje već su angažirane na sanaciji. Hidrogradnja, kao što joj i naziv sugerira, raspolaže flotom riječnih građevinskih strojeva koji će raditi na obnovi uništenih nasipa, ali njen direktor Nenad Cigić nije želio ulaziti u detalje poslovanja.
Osim Hidrogradnje na sanaciji rade i Vuka iz Osijeka, Karašica-Vučica, Odvodnja iz Darde, Vodoprivreda Zagreb, Vodoprivreda Lonja-Zelina, Vodoprivreda Sisak te Lonja-Strug iz Kutine. U Hrvatskim vodama kažu da je za obranu od poplava prema okvirnom sporazumu najprije bila angažirana samo Vodoprivreda iz Vinkovaca, ali kad se pokazalo koliki su razmjeri katastrofe, angažirane su i druge tvrtke. Okvirni sporazumi o obrani od poplava potpisuju se na rok od četiri godine i njihova je svrha sprečavanje žurnih procedura u trenucima krize ili zaobilaženje propisa o javnoj nabavi. Prema važećem planu upravljanja vodama, Hrvatske vode imaju 64,4 milijuna kuna za zaštitu i sanaciju.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Lidera