Deindustrijalizacija koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makroekonomskim ograničenjima nije u takvoj mjeri pogodila Osječko-baranjsku županiju, što otvara izglede gospodarstvu.
Dakako da to nameće i obveze, poglavito one organizacijske i tehnološke naravi, stoji u jednom od poglavlja Razvojne strategije 2011.-2013. za ovu županiju, piše Glas Slavonije. Iako je gotovo uvriježeno mišljenje u dobrom dijelu hrvatske javnosti kako osnovni potencijali Slavonije, pa time i njezine najveće županije - Osječko-baranjske, isključivo leže u poljoprivrednoj proizvodnji, neupitno je kako u nas postoji i duga tradicija industrijske proizvodnje sa značajnim potencijalima. I još k tome, u ukupnoj županijskoj gospodarskoj strukturi prevladavajući je udio prerađivačke industrije, što u hrvatskim okvirima doista može predstavljati iznenađenje.
Za razliku od dobrog dijela drugih hrvatskih županija koje su ograničene na jednu ili dvije gospodarske djelatnosti, Osječko-baranjska ima gotovo idealnu strukturu gospodarstva. Prerađivačka industrija, poljoprivreda, trgovina i građevina, županijske su djelatnosti poredane po snazi, ali mogućnost je to da u vremenima gospodarske recesije, uvijek jedna od tih grana ubaci “u višu brzinu i povuče više”.
- Sve to dovoljno govori kako ovo područje stoga nije ni područje usluga i uslužne djelatnosti, kakvim ga neki uporno žele prikazati, kaže za Glas Slavonije Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek. U situaciji kada se bilježi novi pad domaćeg BDP-a i industrijske proizvodnje, željeli smo provjeriti ima li Osječka županija industrijske snage.
- Naravno da ima, kaže Kovačević, te konkretizira. U najzastupljenijoj industrijskoj djelatnosti - onoj prerađivačkoj, u županijskom registru petstotinjak je tvrtki. Njihovi prihodi približavaju se trećini ukupnih prihoda županijskog gospodarstva, no još je važnije kako u svakoj grani, a ovdje govorimo o mlinsko-pekarskoj industriji (Žito, Kruna), proizvodnji šećera (Tvornica šećera Osijek), klaoničkoj industriji (Ravlić), proizvodnji vina (Belje) i piva (Osječka pivovara), mlijeka (Meggle), preradi voća i povrća (Ricardo), te konditorskoj industriji (Kandit), imamo ozbiljne predstavnike koji su jaka imena na domaćoj sceni i respektabilni izvoznici. “Poslije prehrambene, prema ostvarenim rezultatima slijedi grana papirne industrije u kojoj je 10-ak tvrki, tu su također dobri rezultati poslovanja 20-ak tvrtki u segmentu proizvodnje građevinskog materijala. Paralelno ih slijede kemijska industrija i proizvodnja strojeva i uređaja”, nabraja Kovačević.
To su dakle ključni segmenti industrijske proizvodnje u Osječko-baranjskoj županiji. Oni postoje i funkcioniraju i u ovakvim kriznim uvjetima. Ali još je vrednije to što je, po oporavku tržišta, ova industrija u vrlo kratkom roku spremna pokrenuti novu proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta. zračnog prometa.