Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas kako je Vladina odluka o monetizaciji javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesija za upravljanje i održavanje autocesta "potez iz nužde" zbog potrebe vraćanja dugova.
- Očito je proračun prazan, očito postoji potreba da se vrate zaduženja koja su učinjena. Je li to sada najbolji sporazum to ne mogu govoriti - ne znam detalje, ali očito je riječ o potezu iz nužde - rekao je Josipović nakon primanja za sudionike aktivnosti planiranja i provođenja zadaća prevencije i obrane od poplava.Dodao je pritom da se tu ne radi o prodaji autocesta, već davanju u koncesiju, te "da nije dobro uspoređivati cijenu".Prema Vladinom modelu monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina, jednokratna koncesijska naknada ovisno o trajanju koncesije iznosila bi od 2,4 do 3,2 milijarde eura, a pojedini mediji danas upozoravaju da je Hrvatska u gradnju tih autocesta uložila 5,5 milijardi eura.Josipović nije htio komentirati presudu Zagrebačkog Trgovačkog suda u korist udruge Potrošač koja je tužila osam hrvatskih banaka, jer je riječ o prvostupanjskoj, nepravomoćnoj presudi te ocijenio kako je potrebno "razmišljati o kompromisu" između dviju strana."Podsjetit ću da je potrebno, posebno u ovim teškim vremenima, razmišljati o kompromisu, konsenzusu, o načinu rješavanju problema poput ovog na način koji neće biti nepremostiv teret ni za jednu ni za drugu stranu. I mislim da tu kulturu dijaloga i uvažavanja različitih interesa, na način da svi prežive, ako tako smijem reći, moramo njegovati u Republici Hrvatskoj", ustvrdio je predsjednik.Udruga Potrošač tužila je osam hrvatskih banaka zbog kredita u švicarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, a sud je jučer presudio da su banke povrijedile prava potrošača jer korisnike kredita nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Bankama je naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu, a povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.