Sabor je zasjedanje nastavio prijedlogom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim bi se trebala pojačati zaštita interesa potrošača, klijenata banaka. Prijedlog zakona predstavlja ministar financija Slavko Linić.
No, na samom početku današnjeg zasjedanja određena je stanka na zahtjev Kluba HDZ-a, nezadovoljnog činjenicom da Vlada još nije objavila smjernice za izradu proračuna za sljedeću godinu.
Smjernice su se obično radile u srpnju, danas je sredina rujna, sjednica je Vlade, a te točke nema na dnevnom redu, upozorio je Ivan Šuker (HDZ), zatraživši 15-minutnu stanku kako bi se Klub HDZ-a očitovao o tome.
Sabor je potom sjednicu nastavio raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Prema Vladinu prijedlogu, naknade na odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita. Zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Pravilnikom bi se podrobnije definirala pitanja vezana uz naknade, čime se, poručuju iz Vlade, izbjegava mogućnost da naknade sadržavaju prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita, kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Predlaže se i uvođenje obveze banke da pisanim putem potrošače upozore na rizike povezane s promjenom tečaja i kamatnih stopa.
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, definiraju se parametri koji se mogu iskoristiti kao osnova za promjenu - EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti, čime bi se trebale spriječiti zloporabe banaka pri određivanju parametara na temelju kojih će korigirati promjenjive kamatne stope.
S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su već sklopili ugovor o kreditu i kod kojih nisu bili definirani parametri za promjenu kamatne stope, Vlada predlaže da i u takvim ugovorima banka mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatnih stopa ugovoriti promjenjive parametre, fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, kamatne stope i fiksna marža ne bi smjele biti veće od početnih.
Predlaže se i određivanje maksimalno dopuštene kamatne stope - ona na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (euro, kuna, franak) uvećane za jednu trećinu, dok na ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu.
Odredbama o dopuštenom prekoračenju po tekućem računu (tzv. minus) preciziralo bi se da je banka dužna obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili ukidanja.