U Hrvatskoj je vrlo mali udio osiguranih kućanstva. Prema podacima HUO-a, lani je bilo osigurano oko 280 tisuća kućanstava što je tek nešto više od 60 posto dok samo 3,56 posto otpada na osiguranje usjeva i nasada.
Zašto je taj segment još uvijek nedovoljno zastupljen pitanje je koje se provlači i uvijek iznova aktualizira tijekom svake godine poglavito tijekom sušnih sezona ili pak epidemija poplava koje su ovih dana pogodile svijet i Hrvatsku. Na danima hrvatskog osiguranja u Rovinju o osiguranju od katastrofalnih šteta govorio je Drago Klobučar, pomoćnik direktora sektora za osiguranje imovine Croatia osiguranja. Naveo je kako su materijalne štete od katastrofalnih rizika lani u svijetu dosegle rekordnih 380 milijarde dolara što je dvostruko više nego što je to bio slučaj 2010. Isto tako, naglasio je Klobučar, to je tri puta više od desetogodišnjeg prosjeka. Najviše katastrofalnih šteta uzrokovano je olujama i hidrološkim incidentima. Najveća šteta zabilježena je u Japanu gdje je došlo do nuklearne katastrofe kao posljedice tsunamija, a iznosila je više od 210 milijardi dolara. Poginulo je 15.840 ljudi a osiguratelji su platili između 35 i 40 milijardi dolara.
- Kad se govori o reosiguranju od katastrofalnih šteta misli se prvenstveno na reosiguranje viška šteta kreiranog da zaštiti osiguravatelja od akumulacije šteta proizašlih iz jednog štetnog događaja posebno ozbiljnog ili katastrofalnog karaktera. Takvo reosiguranje se kreira najčešće za zaštitu imovinskih rizika i osiguranja pomorskih rizika gdje mnogi osiguranici mogu imati veliki broj šteta u isto vrijeme i od istog događaja. Tipično, to je zaštita od glavnih prirodnih opasnosti poput potresa, oluja, poplava, mraza i ostalih ekstremnih vremenskih uvjeta, rekao je Klobučar. - U Hrvatskoj je zbog velikih količina oborina dolazilo do poplava a pamti se ona iz 1964. godine kada je bujica odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi ostavila bez krova nad glavom, uništila 10.000 stanova, 3.297 gospodarskih zgrada te napravila ukupnu izravnu štetu u iznosu od 8,19 opsoto nacionalnog dohotka Hrvatske, podsjetio je Klobučar te dodao kako su, u slučaju potresa, najugroženiji grad Zagreb i područje Dubrovnika. Procjenjuje se da bi grad Zagreb mogao pogoditi potres od 6,5 po Richteru, a južnu Dalmaciju 7,5 po Richteru.O štetama u osiguranju a imajući u vidu skori ulazak Hrvatske u EU govorio je odvjetnik Časlav Žaja koji je naglasio važnost uredbe RIM II. Naime, riječ je, kako kaže, o općem pravnom okviru za primjenu odredaba deliktnog statuta prema Uredbi (EZ) br. 864/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze od 11. srpnja 2007. Navedenim pravnim aktom EZ unificiraju se kolizijske norme međunarodnog deliktnog prava na području EU. Zbog isprepletenosti gospodarskih odnosa na unutarnjem tržištu u kojima veoma često sudjeluju i ‘treći‘, te stoga što svi sporovi na području EU imaju potencijalno unutarnje EU obilježje, odredbe Uredbe Rim II primjenjuju se univerzalno. To pak znači da početkom primjene, odnosno stupanjem na snagu odredaba Uredbe Rim II, prestaju važiti autonomne odredbe deliktnog statuta u državama članicama EU, izuzev Danske. Opasnosti kolizijskopravnog sustava, tvrdi Žaja je tzv. forum shopping ali i ‘utrka prema sudovima‘. Problem predstavlja i opasnost umnožavanja mogućih kolizijskopravnih normi. On predlaže donošenje pravnih normi u smislu jedinstvenog kolizijskog prava jer uredbom RIM II nije smanjen broj nadležnih sudova. Što se tiče uvođenja obvezatnog pravila RIM II, Žaja se zalaže za primjenu prava mjesta nezgode, pojačanje stručnog usavršavanja te smanjenje troškova utvrđivanja prava na naknadu štete odnosno utvrđivanja nadležnosti i primjene pravnih normi.