Po uzoru na zaživjelu praksu drugih gradova u Hrvatskoj, i Karlovac je krenuo u realizaciju projekta socijalne samoposluge.
U prostoru svoje bivše samoposlužne prodavaonice koju je za taj projekt ustupio Autobusni kolodvor osnovim bi se živežnim namirnicama, u skladu s prikupljenim količinama, snabdijevalo 500-tinjak socijalno najugroženijih korisničkih obitelji evidentiranih pri Centru za socijalnu skrb Grada Karlovca, a za čije subvencioniranje prehrane Grad već sad godišnje izdvaja 1,12 milijuna kuna.
Uz Autobusni kolodvor koji je donirao svoj infrastrukturno opremljen prostor, Centar za sosijalnu skrbe i udrugu Milosrđe, partner-nositelj Gradu Karlovcu u provedbi projekta po uzoru na druge gradove bit će i Gradsko društvo Crvenog križa Karlovca, dok se ovom prilikom u pomoć pozivaju i volonteri za prikupljanje doniranih živežnih namirnica od građana senzibiliziranih za pomoć neimaštinom životno ugroženom sve širem sloju građanstva. Gradonačelnik Damir Jelić pozdravio je ovaj projekt, iako je kazao da se iskreno nada da će on biti tek privremenog karaktera i da će se socijalne prilike poboljšati i ukinuti potrebu socijalnih kuhinja, koje su postale svakodnevica, kao i ovakvih socijalnih samoposluga.
Ipak, kao glavni izvor snabdijevanja ovakve socijalne samoposluge vide se veći donatori prehrambenih proizvoda, pri čemu se na upravo odaslanim pozivima na takav vid društveno odgovornog poslovanja pišu adrese kako proizvođača prehrambenih proizvoda, od pekara do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrtnika, a posebno do velikih trgovačkih lanaca. Prema trgovcima ustvari idu dvostruki apeli: prvo, da se kao donatori uključe s namirnicama koje su pred istekom roka valjanosti, iako su još mnoge od njih zdravstveno-higijenski posve ispravne i upotrebljive za ljudsku ishranu, a druga molba odnosi se na dozvolu volonterima da ispred trgovačkih objekata mogu od kupaca preuzimati njihove dobrovoljne priloge u vidu prehrambenih proizvoda koji, dakako, zadovoljavaju propisanim standardima u smislu izbjegavanja preuzimanja lako pokvarljivih i drugih proizvoda neuvjetnih za manipulaciju i očuvanje njihove zdravstveno-higijenske ispravnosti.
Upravo najveći problem i prepreka znatnijem uključenju trgovačkih lanaca u ovakve projekte, ističe Nikolina Pahanić, stručna suradnica za sport, udruge i tehničku kulturu Grada Karlovca, jest obveza plaćanja PDV-a na eventualne donirane prehrambene proizvode, što je trgovcima trošak koji oni ne žele imati u svojim kalkulacijama.
- PDV na doniranu hranu obveza je trgovačkim lancima, i to je zaista objektivna teškoća, tako da se nadam da ćemo inicijativom s drugim gradovima uspjeti izboriti barem neku osjetno nižu stopu PDV-a za takve slučajeve, ako se već ne može ishoditi potpuno oslobođenje PDV-a za donacije za takve programe, a apsurd je da se u takvoj situaciji viškovi još sasvim ispravne hrane bacaju. Koliko mi je poznato, u nekim europskim zemljama na bačenu hranu plaćaju se posebni penali, dok je ona donirana za ovakve namjene oslobođena PDV-a. Upravo apsurdni domaći propisi doveli su do toga da se u Hrvatskoj godišnje baci hrane u vrijednosti oko četiri milijarde kuna. Na svjestkoj razini također se oko 30 do 50 posto ukupno proizvedene hrane baci, ili se ne stavi na tržište jer ne udovoljava nekim čisto komercijalnim parametrima, od veličine do boje i razine šećera i sličnoga, dok istovremeno svakih 3,6 sekunda u svijetu netko umre od gladi, i dok je takvih apsurda, bit će sve više gladi. Mi se ovim načinom u vlastitim okvirima nastojim boriti makar za preživljavanje onih najpotrebitijih, kazala je Nikolina Pahanić. Kad će profunkcionirati ova prva karlovačka socijalna samoposluga, znat će se tek po dobivanju odgovora od potencijalnih donatora.