Vlada je u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kojim, prema riječima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, mirovinski sustav želi učiniti dugotrajno održivim te socijalno prilagodljivim i odgovornim, pri čemu predlaže povećanje životne dobi za umirovljenje od 2031.
Stoga bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Mrsić upozorava da Vladini podaci upozoravaju da će 2030. godine u Hrvatskoj biti 370.000 otvorenih radnih mjesta za koje neće biti dovoljno radne snage.
Za osiguranike koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, Vlada predlaže odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Također se uvodi institut pune starosne mirovine, sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, uz prijelazne odredbe za žene. Mrsić je najavio borbu protiv neopravdanih odlazaka u invalidsku mirovinu, i to redovitim liječničkim kontrolama svake tri godine i izvanrednim nadzorom.
Uvodi se minimalna mirovina koja zamjenjuje najnižu i ona se određuje u visini od 100% aktualne vrijednosti mirovine za svaku godinu mirovinskog staža.U Vladinu prijedlogu redefinira se osnovna mirovina za osiguranike koji odlaze u mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa, što omogućuje onima koji u mirovinu odlaze 2027. i dalje, da ta mirovina bude 60 posto plaće. Uvjet za to je vraćanje dodatka od 27% za mirovine za korisnike mirovina iz drugog stupa.
Sustav se, prema prijedlogu, razdvaja na dva dijela radničkih mirovina i mirovina određenih prema posebnim zakonima, jer je njihovo financiranje različito: prve se financiraju iz doprinosa, a druge iz proračuna. Stoga se uvodi dvostruki način usklađivanja mirovina za radničke se uvodi rotirajuća formula tako da se one 70% usklađuju s povoljnijim faktorom, a 30% s nepovoljnijim što će, prema Mrsićevoj ocjeni, omogućiti održavanje razine prosječnih mirovina na oko 40 posto prosječne plaće.
Usklađivanje mirovina vezanih uz posebne zakone radilo bi se ako je realni rast BDP-a u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2% u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine i ako je deficit državnog proračuna manji od 3%. Što se tiče isplata mirovina, godišnje se preko 120 milijuna kuna troši na isplate putem pošte u gotovini pa se predlaže da se mirovine primaju putem banaka, osim za one koji u svom mjestu nemaju poštanski ured i za teške invalide.
Procjenjuje se da bi se prema novom prijedlogu zakona rashodi za mirovine smanjili za 85 milijuna kuna u 2014. godini i za 150 milijuna kuna u 2015., u odnosu na rashode koji bi bili prema sadašnjem zakonu. Komentirajući zaplet oko OIB-a, Mrsić je rekao kako je utvrđeno da je od 5400 građana Hrvatske, koji nisu imali OIB i kojima se nije ni mogao dodijeliti jer nisu imali važeći JMBG, njih 2600 dostavilo JMBG, a oko 2400 ga nema. U više od 1100 slučajeva utvrđeno je da osiguranici kojima se isplaćuju mirovine u Hrvatskoj nisu ni na biračkom popisu pa treba vidjeti jesu li u Hrvatskoj ili nisu.