Na ulazu u Šibenik, na samoj Jadranskoj magistrali, prošlog je tjedna osvanuo plakat ‘Dobro došli u Zadarsku regiju’, što je izazvalo burne reakcije lokalnog stanovništva koje je spornu poruku shvatilo kao provokaciju. Plakat je uznemirio i šibenskoga gradonačelnika Željka Burića, koji ga je odmah dao ukloniti.
Tada se oglasio šibensko-kninski župan Goran Pauk poručivši da je plakat njegov te da se tom gerilskom kampanjom građane željelo potaknuti da razmišljaju o lokalnom identitetu. Hrvatska zajednica županija prva se javno usprotivila reformi lokalne samouprave, o čemu smo i razgovarali s Goranom Paukom, predsjednikom te institucije.
• Zašto se toliko protivite regionalizaciji Hrvatske? – Okrupnjivanjem županija u pet ili sedam regija na nacionalnoj razini pokoji regionalni centar hijerarhijski bi i teritorijalno potpao pod neki susjedni. Dakle, bilo kakvo prekrajanje Hrvatske trebaju odobriti prije svega građani. Bez njihove potpore takvi potezi ne vrijede. U Hrvatskoj zajednici županija i dalje stojimo pri tome da je bit u funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji koja bi ojačala hrvatske županije, a ne u njihovu broju. Mi već imamo regije u obliku jedinica područne (regionalne) samouprave koje je potrebno samo dodatno funkcionalno i fiskalno ojačati.
• U jeku rasprava o reformi lokalne samouprave i potrebi uvođenja fiskalne decentralizacije možete li nam reći koje su županije u 2015. bile neto uplatitelji u državni proračun, a koje neto primatelji iz proračuna opće države?– Neto uplatitelji očekivano su Grad Zagreb i Zagrebačka županija te Primorsko-goranska i Istarska županija. Preostale županije ubrajaju se u kategoriju neto primatelja, ali tu postoji velik raspon. Znamo da relativno slabe fiskalne pozicije imaju Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. Uzmemo li samo taj kriterij u obzir, samo tri županije mogu u Europu jer ostale nisu dovoljno razvijene. Sam po sebi taj podatak ne govori mnogo, osim što upućuje na veliku neravnomjernu razvijenost cijele zemlje.
• Je li, prema vašemu mišljenju, taj omjer realan i što nam on govori? Koliko je u takvim okolnostima nužna fiskalna decentralizacija i zašto?– Taj podatak govori samo o neravnomjernom razvoju i velikoj potrebi da se država fiskalno i funkcionalno decentralizira. Važnost decentralizacije upravo i jest u tome da izjednači uvjete u svim krajevima, o čemu govori i kohezijska politika Europe. Županije su na braniku jednakomjernog razvoja i zaslužuju da im se u tom cilju pomogne. Najbliži smo građanima, a bilo bi dobro da se o tome povede računa i zbog Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Supsidijarnost i decentralizacija temelji su uspješnih lokalnih zajednica, a treba naglasiti da teritorijalna reforma nije nikakva decentralizacijska mjera. Naprotiv.
Cijeli razgovor možete pročitati u novom broju Lidera.