Gospodarsko stanje u Španjolskoj sve je gore. Recesija se produbljuje a poboljšanje nije na vidiku. To na svojoj koži osjećaju i mnogobrojni useljenici iz Južne Amerike koji su u Španjolsku došli trbuhom za kruhom.
Prema najnovijim statističkim podacima, španjolsko gospodarstvo se i dalje smanjuje velikom brzinom. U drugom tromjesečju tekuće godine, BDP je smanjen za 0,4 posto. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine španjolsko gospodarstvo se smanjilo za jedan posto. U takvoj situaciji najteže je naravno onima koji se nalaze na samom dnu hijerarhije radno sposobnog stanovništva. A to su u pravilu useljenici, piše Deutsche Welle.
Jedna od njih je i Sandra Gómez iz Ekvadora. 48-godišnjakinja u madridskoj zračnoj luci čeka let za domovinu. Na rubu suza pokazuje svoj kofer: ‘14 kilograma. To je sve što nakon 12 godina boravka u Španjolskoj nosim kući‘, kaže Gómez. I nije jedina. Tisuće ‘gastarbajtera‘ napustilo je posljednjih mjeseci Španjolsku koju potresa najžešća kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. Njihov san o boljoj budućnosti za njih i njihovu djecu se rasplinuo. Za Sandru Gómez i njezinu obitelj problemi su započeli prije dvije godine. Njezin 52-godišnji suprug izgubio je posao električara nakon čega je zatražio potporu za nezaposlene. No ova potpora se u Španjolskoj isplaćuje samo dvije godine. Nakon toga se ova potpora pretvara u socijalnu pomoć u visini od 430 eura. No i ovaj oblik pomoći država isplaćuje na ograničeno vrijeme i to na 6 mjeseci. I dok Španjolci mogu računati na pomoć rodbine, stranci su uglavnom prepušteni sami sebi. Na kraju obitelji iz Ekvadora nije mogla otplaćivati ni kredit za stan u jednom predgrađu Madrida, koji su kupili u bolja vremena. Obitelj je preživljavala od Sandrine nadnice koju je zarađivala ispomažući u jednom vrtlarstvu.
Tisuće Južnoamerikanaca su u posljednja dva desetljeća hrlile u Španjolsku trbuhom za kruhom. Zajednički jezik i povijesne poveznice Španjolsku su učinile idealnom zemljom za južnoameričke iseljenike. Osim toga na Pirinejskom poluotoku godinama je cvalo građevinarstvo, poljoprivreda i turizam, dakle upravo one gospodarske grane koje vape za jeftinom radnom snagom. No Španjolska nije bila privlačna samo za Južnoamerikance. Najbrojnija grupa useljenike stigla je iz Rumunjske (810.000), zatim Maroka (750.000) te Ekvadora (480.000). Prema podacima ekvadorskih vlasti, posljednjih mjeseci se oko 15.000 građana ove zemlje vratilo kući. Ista je situacija i s ostalim južnoameričkim zemljama poput Bolivije. Mali broj njih je nakon otkaza u Španjolskoj uspio pronaći zaposlenje u nekoj drugoj zemlji Europske unije. Španjolska vlada još je 2008. pokrenula program za dragovoljan povratak useljenika. Država je svakom tko je pristao na povratak isplatila dvogodišnju potporu za nezaposlene. Zauzvrat, povratnici su se obvezali da se "najmanje 3 godine" neće vraćati u Španjolsku.