Cijena zlata u proteklih dvanaest mjeseci nakon određenih uspona i padova stabilizirala se iznad prošlogodišnje razine.
Mnogi bivši krupni kupci pridružili su se prodavačima te su špekulacije u ovom sektoru znatno opale uslijed zdrave korekcije cijena. U usporedbi s drugim vrstama imovine kao što su dionice i obveznice, ali također i u usporedbi s brojnom drugom materijalnom imovinom, cijene zlata i dalje su privlačne u trenutnom okruženju. 12-mjesečna ciljna cijena za zlato iznosi 1.500 američkih dolara.
Cijena daleko ispod donjeg raspona Kad je cijena zlata dosegnula svoj dnevni rekord od 1.920 američkih dolara, bila je daleko iznad četrdesetodnevnog pomičnog prosjeka, što je rezultiralo cijenom znatno iznad gornjeg raspona. Sad se situacija preokrenula. Tehnička analiza pokazuje da se zlatom s dugoročnog gledišta već sad trguje po cijenama ispod donjeg raspona, što pokazuje da su veliki investitori u međuvremenu prodali velike pakete zlata. Trenutno razdoblje korekcije predstavlja treću najveću rasprodaju od 1971. godine. Također se može razabrati da trenutno „bikovsko“ tržište (tržište s tendencijom porasta) karakterizira daleko niži stupanj fluktuacije nego što je to bio slučaj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što možda ukazuje na mogućnost da je faza ubrzavanja uzlaznog trenda još uvijek pred nama.
- Cijena je od posljednjeg Izvješća o zlatu porasla za gotovo 8%, a od početka godine porasla je za 9% - kaže Hans Engel, stručnjak Erste Groupa za globalne burze.
Usporedba između ponude novca i zaliha zlata Mnoge središnje banke znatno su povećale svoje bilance proteklih godina. Europska središnja banka ECB od 2002. u prosjeku povećava svoju bilancu, a samim time i monetarnu bazu, za 12.6% godišnje, što je čak i umjereno u usporedbi s engleskom središnjom bankom Bank of England (20.5%) ili kineskom središnjom bankom Bank of China (20.7%). Za usporedbu, svjetske zalihe zlata rasle su za samo 1,48% godišnje, što naglašava relativnu nestašicu zlata u usporedbi s takozvanim fiat novcem (novac čija vrijednost proizlazi iz zakona ili vladinih uredbi). Zbog takvih mjera monetarne politike i globalne devalvacije valuta može se očekivati da će tečaj zlata u odnosu na papirnate valute nastaviti rasti.
Odakle dolazi potražnja za zlatom Najveći dio fizičke potražnje za zlatom u današnje vrijeme dolazi s tržišta u razvoju. Na Kinu i Indiju zajedno otpada oko 62% prošlogodišnje globalne potražnje za zlatom. Nevjerojatno je da se količina zlata u posjedu po glavi stanovnika od početka 20. stoljeća kreće između samo 0,6 i 0,85 unci po osobi, dok je u isto vrijeme svjetsko stanovništvo naraslo s 1,6 na 7 milijarda ljudi. Potražnja po glavi stanovnika na tržištima u razvoju iznimno je visoka unatoč niskoj kupovnoj moći. Već sada su polovica najvećih svjetskih kupaca zlata na svijetu zemlje u razvoju. Rastuća važnost srednje klase i strast za zlatom u Aziji još uvijek se u velikoj mjeri podcjenjuju. Ako pretpostavimo da će blagostanje u ovoj regiji nastaviti rasti i da će se nastaviti trend niskih ili čak negativnih realnih kamata, opet postaje jasno da će ovakvi trendovi povoljno utjecati na zlato.
Zašto je zlato pametan dodatak portfelju Investitori se u odluci hoće li ulagati u zlato ne bi trebali voditi samo pitanjem je li njegova trenutna cijena visoka ili niska. Zlato je „čista imovina“ koja pridonosi boljoj ukupnoj diversifikaciji portfelja, budući da njegova korelacija s drugim klasama imovine u prosjeku iznosi svega 0,1. Osim toga, uz zlato se ne vezuje rizik druge ugovorne strane i likvidnost mu je visoka, što znači da ga se može prodati u bilo kojem trenutku. Zlato se u neočekivanim političkim i ekonomskim situacijama pokazalo čimbenikom stabilnosti u investicijskim portfeljima, što dokazuju i brojne međunarodne studije. I dalje se preporučuje raspodjela između 5% i maksimalno 10% ukupne imovine.
Pozitivni izgledi Za cijenu zlata izgledi su nakon produljenog razdoblja niskih cijena sada pozitivni. Cijena zlata nominalno se još uvijek može činiti visokom, ali zapravo je dosegnula najnižu cijenu u povijesti u usporedbi s baznom ponudom novca, što se može smatrati izvrsnom ulaznom točkom. Vrijednost zlata privlačna je ne samo u usporedbi s dionicama i obveznicama, već također i u usporedbi s mnogim drugim vrstama materijalne imovine, što često korišteni argument o postojanju ‘zlatnog balona‘ dovodi u novu perspektivu. S tehničkog gledišta može se očekivati da je cijena zlata napokon došla do kraja svog dugog razdoblja konsolidacije. Izuzetno negativno raspoloženje, relativna snaga rudarskih dionica koju se moglo nedavno primijetiti i posebice jasni pozitivni podaci o strukturi tržišta za burze budućnosnica plemenitih metala idu u prilog ovakvoj interpretaciji.