Znanstvenici Genos DNA laboratorija u suradnji s istraživačima s University of Western Australia postavili su radikalnu hipotezu da je alternativna glikozilacija evolutivni mehanizam koji je omogućio razvoj višestaničnih organizama, priopćeno je u utorak iz tog znanstvenog laboratorija.
- U velikom istraživanju koje je Genos proveo u suradnji s kolegama iz Australije, pokazali smo da je regulacija alternativne glikozilacije važan novi evolutivni mehanizam koji bi potencijalno mogao objasniti brzu evoluciju višestaničnih organizama. Neizmjerno me veseli činjenica da smo ovako radikalnu hipotezu uspjeli predstaviti u jednom od najboljih znanstvenih časopisa na svijetu, ističe, kako se prenosi u priopćenju, predsjednik Uprave Genosa Gordan Lauc.
>>>Genos: Hrvatski znanstvenici otkrili glikanske biomarkere koji mogu predvidjeti dijabetes
Navodi se da je vodeći svjetski znanstveni časopis za temeljna istraživanja u kemiji i biologiji Nature Chemical Biology u ponedjeljak objavio rezultate tog istraživanja, novo otkriće i radikalnu hipotezu Genosovih istraživača. Znanstvenici su istraživali glikozilaciju imunoglobulina G u 95 različitih sojeva miševa te su pokazali da su samo tri preslagivanja genoma kroz tri generacije miševa dovoljna za nastanak značajnih strukturnih i funkcionalnih razlika imunoglobulina koje se dalje nasljeđuju. Pojašnjava se da su imunoglobulini proteini koji identificiraju i neutraliziraju strane tvari, kao što su bakterije i virusi.
- U studiji glikozilacije imunoglobulina kod različitih sojeva miševa, koji su generirani na Sveučilištu u Zapadnoj Australiji, križanjem 8 roditeljskih sojeva kroz tri generacije, Genosovi su istraživači došli do iznimnog otkrića, pokazali su da su samo tri preslagivanja genoma dovoljna za stvaranje značajnih heritabilnih razlika u strukturi i funkciji imunoglobulina, naglašava se.
>>>MEDiLAB većinski je vlasnik Genos DNA laboratorija
Istaknuto je da se značaj ovog otkrića temelji na činjenici da viši organizmi mogu brzo stvarati nove strukture glikoproteina putem alternativne glikozilacije. Naime, stvaranje novih struktura kroz promjenu genetičke informacije slučajnim mutacijama u genima trajalo bi desetinama, ili čak stotinama generacija. Za razliku od proteina koji su određeni direktnom informacijom u genomu (jedan gen – jedan protein), glikane određuje mreža od nekoliko desetina gena. Promjena aktivnosti pojedinih elemenata te mreže rezultira stvaranjem novih glikanskih struktura i posljedično omogućuje nove biološke funkcije, stoji u priopćenju.
Iako još uvijek na razini hipoteze, dodaje se, ova otkrića pokazuju da bi upravo ovaj oblik regulacije funkcije proteina mogao biti temeljni mehanizam koji je omogućio razvoj višestaničnih organizama. Genos je laboratorij za analizu glikanskih biomarkera bolesti, no značajne napore usmjerava i u temeljna istraživanja kojima pokušava shvatiti važnost glikozilacije proteina i mehanizme njezine regulacije. Glikozilacija je posttranslacijska modifikacija proteina koja ima važnu ulogu u regulaciji funkcije proteina i interakciji proteina s drugim molekulama.