Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost ukupno plasiranih kredita krajem listopada iznosila je 259,7 milijardi kuna, što je za 16,3 milijarde ili 5,9 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.
"Time je potvrđen trend godišnjeg pada kredita, koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.
Dodaju da je u listopadu u odnosu na rujan vrijednost kredita pala za milijardu kuna ili 0,4 posto, pa je nastavljen i trend pada vrijednosti kredita na mjesečnoj razini koji, izuzev u svibnju ove godine, neprestano traje od listopada 2015.
Pad vrijednost kredita na godišnjoj razini dobrim je dijelom posljedica nominalnog pada plasmana uzrokovanog konverzijom i djelomičnim otpisom kredita vezanih uz švicarski franak.
"Prema posljednjim informacijama HNB-a, od kraja studenog prošle godine do kraja rujna ove godine banke su ukupno otpisale 5,9 milijardi kuna kredita, dok je istovremeno nominalni pad kredita podržan i prodajom loših plasmana banaka", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.
Stoga posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini.
Blagi mjesečni rast kreditiranja kućanstava
Premda su u listopadu, drugi mjesec zaredom, krediti kućanstvima zabilježili blagi mjesečni rast od 0,1 posto, u odnosu na lanjski listopad niži su za više od 8 milijardi kuna ili 6,4 posto.
Zamjetan je i nastavak razduživanja u sektoru poduzeća, čiji su ukupni krediti krajem listopada iznosili 85,6 milijardi kuna. Uz mjesečni rast od 298 milijuna kuna ili 0,3 posto, vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini, pa su tako niži za 3,3 milijarde kuna ili 3,8 posto, navode analitičari RBA.
Krediti središnjoj državi su na kraju listopada iznosili 48 milijardi kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj razini za 2,5, a na godišnjoj za 9,3 posto.
Krajem listopada više od 65 posto ukupnih kredita odnosilo se na valutne - denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu - stoga je godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak, objašnjava se u analizi.
"No, obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, do kraja godine očekujemo nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama", zaključuju analitičari RBA.