Vlada je u petak Saboru na donošenje uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji bi se odnosio na kompanije s više od pet tisuća zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, a izvanredna bi uprava mogla trajati najviše 15 mjeseci.
>>>Most traži hitno usvajanje ‘Lex Agrokora’ s ciljem očuvanja nacionalnog gospodarskog sustava
Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, zakon se odnosi na velike kompanije koje se nađu u određenim poteškoćama, a njihov značaj i veličina imaju sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje.
"Predlažemo zakon koji će omogućiti da imamo na temelju onog što su već rješenja u postojećim zakonima o stečaju te financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jedan novi, posebni zakon koji bi se odnosio na društva koja ispunjavaju dva temeljna uvjeta, a to su da imaju ukupni broj zaposlenika od preko pet tisuća i da im obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna kako bi ušle u kriterij onoga što nazivamo sistemskim kompanijama", rekao je Plenković.
"Ne radi se o nacionalizaciji"
Zakonom se, pojasnio je, uređuje postupak izvanredne uprave, odnosno Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.
"Dakle, da budem sasvim jasan, ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Dakle ovaj zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva", istaknuo je premijer
>>>Fight Club: Hrvatska treba zakon o sistemski važnim tvrtkama
Dodao je i da izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u sustavan proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta.
Standstill aranžman
Način na koji bi se to moglo napraviti, kazao je, je da se dogovori aranžman s vjerovnicima, prije svega kreditorima, odnosno bankama o svojevrsno standstill aranžmanu, odnosno da oni ‘stave pauzu‘ na svoja potraživanja da se dođe do mogućnosti dobivanja novih kredita kojima bi se namirili dobavljači, platile obveze prema državi i nastavilo redovit funkcioniranja kompanije.
>>>Bankari: Nastupio je moratorij na dugove Agrokora
"Cilj ovoga jer da se osigura od strane Vlade financijska i gospodarska stabilnost zemlje", naglasio je premijer.
Posebno je istaknuo kako cilj nije "pomaganje bilo kojoj pojedinoj osobi niti bilo kojoj konkretnoj kompaniji nego pomoć kvalitetnom i normalnom funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, našeg financijskog krvotoka i ukupnoj stabilnosti".
Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije kompanija bi išla u stečaj.
Isplata tražbina
I potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ističe kako bi proces trajao ograničeno vrijeme, na godinu dana, a moglo bi se produžiti za još tri mjeseca, dakle do najviše 15 mjeseci odlukom suda. Ako proces nagodbe u razdoblju izvanredne uprave ne uspije, tada zakon predlaže da taj poslovni sistem ide u stečaj, dodala je.
Po njenim riječima, sistemski se značaj kompanije za hrvatsko gospodarstvo opisuje kriterijem veličine kompanije i kriterijem njezine zaduženosti. Pri tom "kriterij veličine služi da identificira kompanije koje su upravo zbog te veličine duboko isprepletene s velikim brojem poslovnih partnera, različitih poslovnih sektora i poslovanjem na cjelokupnom teritoriju Hrvatske iz čega implicira da bi značajne financijske poteškoće takvih kompanija, ako bi se zbivale u jednom neuređenom i neefikasnom procesu mogle imati negativne ili teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo", kazala je Dalić.
Dodala je i kako u Vladi smatraju da je taj proces izvanredne uprave efikasniji i djelotvorniji od postojećih rješenja u predstečajnom i stečajnom postupku. "Jer efikasnost i osobine ovog procesa izvanredne uprave jamče da će se unutar procesa osigurati i normalno poslovanje ovakvih kompanija, ali i njihovo financijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje kako bi se uklonili uzroci problema".
Krajnji je cilj ovog procesa, naglasila je Dalić "postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja njihovih tražbina, transformaciji i restrukturiranju te boljeg poslovanja kompanije".
Zakon predviđa da se ta nagodba izrađuje pod nadzorom izvanrednog povjerenika i mora biti odobrena od vjerovnika u procesima uobičajenog glasovanja vjerovnika.
Dalić je naglasila i kako zakon nije usmjeren ni na spašavanje pojedinih osoba, niti spašavanje pojedinih konkretnih kompanija, kao ni na nefer i nekorektno tretiranje ikojeg vjerovnika u bilo kojoj od sistemski značajnih kompanija. "Sasvim je logično i sasvim je jasno da smo mogućnost nastupanja ovako značajnih sistemskih rizika opazili s problemima s kojima se konkretno ovih suočava Agrokor", zaključila je.
I na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Dalić je ponovila kako je Vlada na donošenje zakona potaknuta aktualnim financijskim poteškoćama s kojima se suočava Agrokor, ali i kako zakon nije namijenjen za Agrokor.
Uz ostalo, pojasnila je da su sudionici ovog procesa izvanredne uprave izvanredni povjerenik, kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade, predstavnici vjerovnika kroz vjerovničko vijeće te savjetnik za restrukturiranje, kao pravna osoba koja ima iskustva u međunarodnim poslovima ovakve vrste. Zadaća savjetnika za restrukturiranje bila bi pomagati povjereniku u ostvarivanju njegovih zadaća i pripremi nagodbe. Izvanredni povjerenik bio bi zadužen za vođenje dnevnog, normalnog poslovanja kompanije i pregovore s vjerovnicima oko nagodbe, koja bi mogla stupiti na snagu samo ako ju prihvate svi vjerovnici, odnosno 66,6 posto tražbina, kazala je Dalić.
Kao posebnu osobina ovog zakona izdvojila je novi institut koji omogućava isplatu tražbina za robu i usluge koje su nastale prije pokretanja postupka, a takve se tražbine mogu isplatiti kreditom koji bi povjerenik mogao uzeti u ime i za račun dužnika, pri čemu bi takav kredit imao status tzv. najstarije tražbine, odnosno isplaćivao bi se prvi iz redovitog poslovanja i imao bi prednost u odnosu na tražbine postojećih kreditora.