Karlovačka banka jamči svim štedišama i poslovnim komitentima sigurnost za njihove depozite, kazao je Josip Delaš, predsjednik Uprave Karlovačke banke na današnjoj konferenciji za novinare.
Konferencija je sazvana povodom USKOK-ove akcije u kojoj su među osmero uhićenih donedavni predsjednik Uprave, a sadašnji član Nadzornog odbora i znajačan dioničar Karlovačke banke Sandi Šola, njegova braća Petar i Tomislav, njihova majka Marija Šola, te Marijana Trpčić-Reškovac, bivša članica Uprave Karlovačke banke. Delaš, koji je zajedno s članicom Uprave Amalijom Ikšić postao predsjednik Uprave Kabe u rujnu 2012. godine, kazao je kako sve negativnosti po osnovi rizičnih kreditnih plasmana upitne naplativosti za koje USKOK tereti klan Šola i njihove suradnike, nemaju veze s radom i odgovornošću sadašnje Uprave, kao ni situacijom u Kabi, koju ocjenjuje oporavljujućom. - Kad smo preuzimali funkciju u Upravi banke, znali smo da ona ima problema, Ostvarenih 25,2 milijuna kuna gubitka na kraju 2012. godine posljedica su dodatanih ispravaka vrijednosti, ali vjerovali smo u potencijal te banke i sadašnje njeno poslovanje je stabilno i rastućim brojem štediša, rekao je Delaš. Za sve loše plasmane i stvorene dubioze unatrag nekoliko godina, kazao je Delaš, Karlovačka banka stvorila je rezervacije u iznosu od preko 200 milijuna kuna, što je bilo značajno iznad prosjeka ostalog hrvatskog bankarstva, i njima su, po procjenama revizora i HNB-a, pokriveni svi takvi rizici. Na koga i što su se konkretno odnosili ti rizični plasmani iz doba Šolinog upravljanja Kabom, Delaš nije mogao reći s obzirom na, kako je rekao, širinu USKOK-ovog zahvata i interesa za podacima, kao i na obvezu čuvanja takvih podataka od javnosti u interesu istrage. Ipak, potvrdio je da se dio spomenutih rizičnih plasmana odnosi na nekretnine.
- Od tih rezerviranih 200 milijuna, mi smo u 2012. godini uspjeli naplatiti 15 milijuna kuna, a ima naznaka da ćemo uspjeti naplatiti još dobar dio plasmana pokrivenih tih rezervacijama, čime ćemo dodatno povećati kapital banke, kazao je Delaš. Kao daljnji korak u oporavku Karlovačke banke, kojoj je prošle godine pripojena i Nava-banka, Delaš je najavio dokapitalizaciju s daljnjih 20 milijuna kuna, što je uz promjenu sastava NO-a već i službeno kao točka dnevnog rada predloženo za predstojeću Glavnu skupštinu dioničara zakazanu za 23. svibnja. Osim što na sudjelovanje u toj dokapitalizaciji računa na nekoliko većih dioničara Kabe, Delaš se nije htio izjašnjavati na koga točno misli sve dok ne vidi i stvarne uplate svježeg kapitala. Hoće li to dakle, biti neka od javno poznatih imena dioničara među kojima su nogometaš Dario Šimić, tenisač Goran Ivanišević koji je u financijskim problemima, ili možda bivši direktor Karlovačke pivovare Jaime Guerrero Devlahovich, koji je prije dvije godine povećao svoj diončarski udio kupnjom udjela od indijskog nuklearnog fizičara i burzovnog mešetara Pramoda Batheje, ili će u igru ući netko ne toliko javno eksponiran, odgovor će doći u vremenu nakon Glavne skupštine dioničara Karlovačke banke. Pitanje je i koliko će duboke biti najavljene promjene članstva Nadzornog odbora Kabe, koji sad predvodi Danijel Žamboki, a u kojem su članovi Sandi Šola, kirurg Josip Paladino, Goran Vukšić i bivši župan Karlovačke županije Ivica Horvat. Jer, ne zaboravimo, obitelj Šola zapravo je i preuzela Karlovačku banku na burnoj Glavnoj skupštini održanoj 28. lipnja 2005. godine, kad je protuprijedlogom uz podršku dobro instruiranog dijela dioničara iz zagrebačkog poslovnog okruženja instalirala Nadzorni odbor po vlastitoj zamisli, a kasnije izmjene Uprave Kabe bile su tek tehnički dio te operacije koju je odobravao takav Nadzorni odbor. Na novinarsko pitanje čime Karlovačka banka sada jamči svojim štedišama sigurnost njihovih uloga, Delaš, koji je priznao da je uočen tek manji porast podizanja gotovine, kazao je da su upravo tri dosadašnje velike krize koje je Kaba preživjele, dovoljna garancija da se Kaba uspješno nosi i sa sadašnjom situacijom, za koju naglašava da je zapravo posljedica svega što se događalo prethodnih godina i da Kaba ne samo da ima dovoljno pokrića u rezervacijama, nego da joj čak predstoji i najavljena dokapitalizacija. U tom smislu Delaš ne vidi opasnost od stampeda štediša na šaltere Kabe, što se dogodilo 1998. godine, kad je Kaba zapravo bila spašena direktnom financijskom injekcijom od 82,6 milijuna kuna od strane Hrvatske narodne banke. Sada je, bez obzira kako završio klan Šola, takav scenarij, po Delašu, isključen, a Kaba, ne bude li nekih općih potresa na financijskom tržištu, trebala bi ući u mirnije vode.